Utorak je, devet sati. Počinje prvi sastanak koordinacijske skupine formirane prošli tjedan na kojem sjede konzultanti iz Alix Partnersa, izvanredni povjerenik Ante Ramljak, direktori Konzuma i Mercatora Slavko Ledić i Tomislav Čizmić, posebni savjetnik za poljoprivredu Vlado Čondić Galiničić, novi financijski Vladimir Bošnjak… Među njima je i Zvonimir Mršić, bivši čelnik Podravke, a od neki dan savjetnik za poslovnu grupu hrana u Agrokoru. Govori se o planovima rada, kako što brže i jednostavnije uspostaviti sustav redovitog izvještavanja i praćenja rezultata kompanija, koji do sada – nevjerojatno ali istinito – nije postojao.
Operativni dio poslovanja važna je tema. Raspravlja se kako povećati vrijednost kompanija, kako ili dignuti efikasnost ili optimizirati poslovanje da bi bile spremne za prodaju. No o tome neće odlučivati ti ljudi sa sastanaka, nego će vlasničke odluke biti predmet nagodbe vjerovnika. Jezgra Agrokora – Konzum – osjetit će prvi najveće promjene i tamo restrukturiranje počinje brzo kroz smanjenje broja trgovina, pa i broja radnika, ali i dogovaranje niže cijene najma. Opet je cilj vratiti povjerenje dobavljača i kupaca.
Sladoledi u više slojeva
Izvanredni povjerenik odlučio je stoga vidjeti kako izgleda nova slika Konzumovih trgovina, kao i skladište Konzuma na zagrebačkom Žitnjaku. To se skladište prostire na oko 65.000 četvornih metara. Ono veće, od oko 80.000 četvornih metara za opskrbu juga Hrvatske, nalazi se u Dugopolju. Zastoja u dostavi više nema, kamioni se na parkiralištu izmjenjuju, sirovine se pune... U Super Konzumu u Vukovarskoj, a ista je situacija i u drugim trgovinama, više nema praznih polica, napunili su ih i proizvodi stranih kompanija poput Coca Cole. Velik broj tih kompanija tražio je donedavno avansno plaćanje pa Konzum nije mogao preuzeti željenu količinu robe zbog manjeg priljeva novca i skraćenih rokova plaćanja u odnosu na prijašnju praksu Agrokora. Većina više ne traži avansno plaćanje, a robu dostavljaju jer, bez obzira na to što su i oni veliki, pad isporuke Konzuma osjetio se i u njihovim financijama. Ramljak i čelni čovjek Konzuma Slavko Ledić kažu da su rezultati vidljivi i u brojkama.
– Još prošli tjedan prihodi su porasli u Konzumu, a u odnosu na lani razlika u prometu se smanjuje pa, umjesto nešto više od 10 posto pada, sada je na oko 6,5 posto manjim razinama. Bit ćemo zadovoljni ako se do kraja godine izjednači s lanjskom godinom. No bitnije mjerilo uspješnosti bit će nam operativna dobit, a cilj je imati EBITDA maržu na razini od pet posto – kaže Ramljak, a isti cilj istaknuo je i nešto kasnije na sastanku s direktorima Konzuma. Ledić nam objašnjava da će Konzum čuvati razinu kvalitete usluge, ali da će se u nekim segmentima proširiti pristupačniji asortiman kao što je, primjerice, pakiranje vina robne marke od tri litre. Kupci zaustavljaju i pozdravljaju izvanrednog povjerenika, dobacuju, žele mu uspjeh u rješavanju krize u koncernu… Zadovoljni su kupci, ali i trgovci u dućanu. Jer imaju obećanje da će se, bez obzira na proces restrukturiranja, voditi posebna briga o radnim mjestima. Taj proces već kreće. Ljeto je idealno jer će se potreba za oko 200 sezonskih radnika dijelom nadomjestiti iz postojećih dućana u kontinentalnoj Hrvatskoj.
– Praksa je to svake godine, ali sada će biti pojačana – kaže Ledić. Jedna od prodavačica u Konzumu u Vukovarskoj zamijenit će, kaže, i ovo ljeto svoje radno mjesto u Zagrebu s onim u Konzumu u Novigradu. No neki trgovci morat će biti spremni i na gubitak radnih mjesta.
– Restrukturiranje će, nažalost, značiti i otkaze u nekim dućanima – kaže Ramljak. No cilj mu je to napraviti na najbezbolniji način – ponudom posla u drugim Agrokorovim trgovinama ili proizvodnim kompanijama. Ledić kaže da je zbog optimizacije potrebno neke dućane zatvoriti, ali i da za neke već postoji interes kupaca. Jer smanjenje broja dućana bio bi sigurno i potez novog vlasnika Konzuma, a ako se učini odmah, povećava se efikasnost i na vrijeme osigurava briga za radnike. – Optimizacija poslovanja trebala bi omogućiti i veće plaće za trgovce u Konzumu – nastavlja Ramljak. Od sljedećeg tjedna kreću pregovori o snižavanju cijene najma. Primjerice, najam trgovine Konzuma u Vukovarskoj plaća se nešto više od 15 eura po četvornom metru, a tržišna je cijena oko sedam-osam eura. Zadovoljni su i radnici Leda, sljedeća destinacija izvanrednog povjerenika. Zbog ranijih poteškoća bilo je manjka zaliha koje se sada nadoknađuju pa je proizvodnja pojačana. Ledo, ali i Jamnica – zbog najtraženijih proizvoda u ljetnim mjesecima – sladoleda i vode, rade u tri smjene. Jamnica je u šest ovogodišnjih mjeseci imala rast prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, a porasla je i operativna dobit. Isti rast imaju i sladoledi. Prihodi su Ledu, kažu nam, pali u zamrznutoj hrani, ali to bi se kroz novu likvidnost i punjenje zaliha trebalo do kraja godine nadoknaditi.
– Ove godine u Ledu smo izbacili novih oko 20 proizvoda. U sezoni dnevno izlazi 180 tona sladoleda. Tjedno oko 350 tisuća kutija. Izvoz čini 30 posto, rade za mnoge vanjske naručitelje, a imamo i cobranding kao što je, primjerice, s domaćom Cedevitom – kažu nam u Ledu, ali i s ponosom govore o tehnologiji tvrtke koja je na zavidnim razinama i u svijetu. Primjerice, jedni su od rijetkih koji proizvode sladolede s više slojeva. Moderna tehnologija i sigurno tržište Ledu osiguravaju siguran rast prihoda i poziciju s koje će se eventualno lakše prodati.
Dug se vraća prodajom
– Visoki je potencijal proizvoda za osvajanje novih tržišta izvan regije, a time povećanje izvoza i proizvodnje i bitno širenje distribucije – kaže nam Mršić. Nastavlja i kako će biti potrebno uvjeriti vjerovnike u potencijal rasta profitabilnosti i prihoda prehrambenih kompanija kako bi dobili njihovu potporu za realizaciju planova. Puno je posla pred njima. No vjerovnici su ti koji će u nagodbi donijeti odluku koliko će duga otpisati, a s koliko duga će opteretiti buduće poslovanje kompanija, hoće li dio duga pretvoriti u udjel, a koliko će im biti vraćeno. Vjerovnici će i odlučiti kako će se prodavati Ledo, Jamnica, Konzum, hoće li prodaje biti pojedinačne ili će se napraviti prehrambeni holding... Ovih dana u istoj se zgradi zbrajaju prijavljene tražbine kojih je za sada kao pojedinačnih pošiljki pristiglo više od osam tisuća, a u svakoj je često više, pa i desetak tražbina. Posao je to koji će potrajati najmanje dva mjeseca. Prema zadnjem izračunu obveze kompanije iznose 40,3 milijarde kuna, a nade su da konačna brojka neće puno odstupati od tog iznosa. Revizori računaju i stanje imovine. Održavaju se i sastanci s kreditorima.
– Svi se još uvijek mogu pridružiti kreditu pod istim uvjetima kao i ostali i poziv je otvoren do kraja lipnja – kaže Ramljak. Interesa ima, a kao i oko svega drugog što smo vidjeli ovih dana u Agrokoru, potrebno je puno razgovora i truda kako bi se opet uspostavilo narušeno povjerenje, kažu u upravi. Zanimljivo je da je ovaj tjedan na razgovorima među bankarima bila i VTB banka, koja bi navodno i sudjelovala u kreditnom aranžmanu, ali bez Sberbanka to ne može. Tako da je Ramljakov poziv u stvari poziv Sberbanku. Bez obzira na odaziv, kredit od 480 milijuna eura je osiguran, a ovih dana već je sjelo prvih 100 milijuna od zapadnog fonda Knighthead i bit će od ponedjeljka raspoređeno na plaćanje zaostalih obveza dobavljačima i ulaganje u proizvodnju. Kredit se odobrava pod roll up uvjetom, na koji će pravo u iznosu od 50 milijuna eura imati pravo i zainteresirani dobavljači. Zato će u konačnici Agrokor kroz jednu ili tri godine trebati vratiti milijardu eura duga. Kako će vratiti i hoće li to biti dovoljno, najučestalije je pitanje ovih dana.
– Taj dug, kao i svi ostali vratit će se kroz nagodbu prodajom imovine. Ako nagodba uspije, dio duga postat će dugoročno potraživanje kreditora koji će kompanije u sastavu Agrokora vraćati kroz dulji period – odgovara Ramljak.
mene samo zanima gdje su pare ,gdje su svi oni koji su podržavali taj poslovni model ili da budem jasan kada će završiti na robiji....