Promet ekološkim prehrambenim proizvodima u EU na godišnjoj razini raste po stopi od 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na više od 30 milijardi eura. Današnji potrošači žele živjeti duže, zdravije, konzumirati sigurnu hranu primjerenu svojoj dobi i životnom stilu, a s druge strane svjesniju su i potrebe očuvanja okoliša i prirodnih bogatstava, bioraznolikosti i dobrobiti životinja.
Najviše eko ovaca i oranica
– Zbog toga je sve veća potražnja za hranom koja je ekološki proizvedena i minimalno procesirana tijekom prerade, odnosno hrane u čijem se uzgoju ne koriste zagađivači okoliša kao što su pesticidi ili tvari s anaboličkim učinkom – komentirao je ovih dana u povodu svjetskog sajma ekoloških proizvoda BioFach u Berlinu potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Procjene su da se na hrvatskom tržištu ekoloških proizvoda godišnje “obrne” oko 100 milijuna eura. Broj ekoloških proizvođača u 10 se godina povećao 10 puta, a površine pod ekološkom proizvodnjom 13. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, trenutačno je evidentirano 4877 ekoproizvođača, od kojih 4380 u biljnoj proizvodnji, a pod ekološkom je proizvodnjom 96.618 hektara ili 6,46% od ukupnih poljoprivrednih površina u RH.
U biljnoj proizvodnji najzastupljenije su oranice s 44.083 ha, 45,63% od ukupnih ekoloških površina, pašnjaci sa 40.745 ha (42,17%), voćnjaci s 8962 ha (9,28%). Aromatično i ljekovito bilje posađeno je na 5100 ha (5,28%), maslinici na 1750 ha (1,81%) te vinogradi na 1010 ha (1,05%). U stočarskoj proizvodnji najviše je pak ovaca, 54.583 grla, te 17.226 grla goveda. U ekološkom pčelarstvu je 1721 košnica, dok se u akvakulturi proizvede približno 135 tona ribe godišnje.
– Hrvatska ima izuzetno povoljne agrookolišne uvjete za značajan i kontinuiran razvoj ekološke poljoprivrede, a dodatni potencijalni pokretači razvoja ovog tržišta su i enogastronomska ponuda u turizmu, obilje tradicionalnih lokalnih proizvoda te niz starih sorti i pasmina prihvatljivih za ekološku proizvodnju – kažu u Ministarstvu.
Ekopovrće u deficitu
No bez snažnijeg udruživanja proizvođača, stvaranja distribucijskih kanala i, u suradnji s turističkim kapacitetima, kratkih lanaca nabave, porast površina ne prati jednak porast proizvodnje te je i dalje prisutan veliki deficit domaćih ekoproizvoda. Ovisno o “trendovima” proizvodi se, primjerice, previše aronije, a ekološka je proizvodnja povrća na razini statističke pogreške. – Eko povrće je najteže uzgajati jer traži puno ručnog rada. Ekološka zaštitna sredstva su, naime, skupa, a slabija od konvencionalnih. Mora se paziti i na gnojivo. I dok su, s jedne strane, prinosi manji nego u konvencionalnim povrtnjacima, potrošačima je teško platiti više i ne cijene takve proizvode dovoljno pa mnogi odustaju od takve proizvodnje – kaže Tihana Veselić iz OPG-a Veselić, koji je sa svježim ekološkim povrćem ušao i u trgovine Biovege i Kauflanda, a s ekoprerađevinama i u dm.
S plasmanom ekoloških proizvoda među kojima su i eko čvarci od crne slavonske svinje za 150 kn/kg nemaju ni na seljačkom gospodarstvu Orlov put u blizini Kopačkog rita, s obzirom na to da većinu proizvoda plasiraju kroz agroturizam na vlastitom imanju, objašnjava Goran Gusak. Oba gospodarstva naučila su da proizvedu onoliko koliko u sezoni mogu plasirati s obzirom na to da potražnju u nas diktira prvo standard pa tek onda svijest o dobrobiti ekološke proizvodnje po naš okoliš i zdravlje. Stoga nije čudno da je, i uz veliki rast ekoloških hektara koji se potiču i s 870 eura godišnje, udio vrijednosti prodaje ekoproizvoda u ukupnoj hrvatskoj maloprodaji svega 2,5%, a u EU oko 5%. Prema podacima Eurostata, prosječna vrijednost potrošnje ekološke hrane po stanovniku u nas je tri puta manja od prosjeka EU, gdje iznosi više od 60 eura.
Pa to je OK. Dobije papir od čudnih agencija, digne cijenu duplo, potruje naša crijeva aflatoksinima i mikrobima, pa viče "domaće, eko".