Europa se nalazi u najtežim trenucima nakon 2. svjetskog rata. Padne li euro, past će i Europa. To se ne smije dogoditi – kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel u obraćanju Bundestagu u srijedu popodne, prije odlaska u Bruxelles na još jedan krizni summit eurozone. Ali na tom summitu večeras opet nije dogovoreno ništa što bi učinkovito zaustavilo krizu i nepovjerenje u euro i sposobnost europskih političara da ga izvuku iz krize.
Dokapitalizacija banaka
Sve što je večerašnji summit izrodio bio je dogovor o dokapitalizaciji europskih banaka, za što će trebati oko 100 milijardi eura, i neslužbena najava, koju su prije završetka summita s novinarima podijelili neimenovani izvori, da će se "spasiteljski fond" EFSF povećati sa sadašnjih 440 milijardi eura na oko 1000 milijardi - samo još nije dogovoreno kako. To će, rekli su izvori, biti detaljno dogovoreno u studenom.
Ograničenja za EFSF
Berlin se oštro protivi slijevanju još većeg novca njemačkih poreznih obveznika u EFSF. Bundestag je velikom većinom podržao kancelarku Merkel uoči odlaska u Bruxelles, ali je istovremeno odlučio da njemački udio u zaštitnom kišobranu EU ni u kojem slučaju ne smije prijeći 211 milijardi eura, koliko Njemačka sada jamči u EFSF-u. Zbog toga je nemoguće povećati EFSF na klasičan način, a jedan od nekonvencionalnih načina jačanja EFSF-a, o kojem su sinoć raspravljali europski lideri, je pozivanje upomoć Kine i Brazila. Stvorio bi se, naime, tzv. namjenski investicijski fond, u koji bi ulagali Kina i druge bogate zemlje u razvoju, a tim bi se novcem kupovale obveznice Grčke i svake druge države euro zone koja se, zbog nepovjerenja investitora, nađe odsječena od redovitog financiranja na tržištu.
Bez krajnje odluke
Definitivna odluka koja bi uključivala pomoć Kine nije donesena, a izvori su neslužbeno prenosili da će umjesto definitivne odluke biti prezentirana samo "namjera", a da će ministri financija euro zone u sljedećih mjesec dana nastaviti usuglašavati detalje. Sinoć nije objavljena ni definitivna odluka o tome kako će izgledati tzv. kontrolirani bankrot Grčke. Ta će zemlja, koja sada duguje 162 posto svoga BDP-a, i službeno proglasiti da nije u stanju vratiti otprilike polovicu svoga duga. Europski lideri proteklih dana nagovarali su financijske institucije koje drže grčke obveznice da se odreknu 60 posto potraživanja, a one su poručivale da će pristati na 40 posto.
Poljski premijer Donald Tusk prenio je dogovor prvog dijela summita, na kojem su sudjelovali lideri svih 27 zemalja EU prije nego što se sastanak suzio na samo 17 zemalja eurozone.
- Do kraja lipnja 2012. europske banke morat će povećati svoj temeljni kapital na 9 posto - rekao je Tusk, misleći na postotak ukupne aktive. Ta dokapitalizacija, za koju će ukupno trebati oko 100 milijardi eura, trebala bi pripremiti banke na otpis grčkih dugova.
M@rsi ti si ekonomski prorok buducnosti !