Poduzetnička je populacija davno odustala od nastojanja da dodatnim
pritiskom utječe na značajniju promjenu tečajne politike, a anketa
<a>managera.hr</a> koja je provedena protekli tjedan
pokazala je da se sa spuštanjem vrijednosti eura spuštaju i očekivanja
menadžera. Dok su prijašnjih godina poduzetnici često govorili o tome
kako bi kunu trebalo devalvirati 20, pa i 30 posto, prošli su tjedan u
anketi zjavili kako bi se zadovoljili tečajem od 7,33, što je brojka za
koju se ovih dana žestoko bori Hrvatska narodna banka.
Već i to približavanje poželjnog i dojučerašnjeg tečaja pokazuje koliko
ima istine u izrečici da nikad nije tako loše, da ne može biti i gore.
Ubrzo 7,20 kuna za euro
Snažna ponuda deviza već je sada potakla pad eura ispod 7,30 kuna
i klizenje prema 7,20 koliki nam tečaj stručnjaci prognoziraju za
mjesec ili najkasnije dva. HNB tvrdi da posljednjih mjeseci u zemlju
ulazi oko pola milijarde eura svježeg kapitala, većinom ga posuđuju
banke, ali i privatni sektor, dok je država orijentirana prema kunskom
tržištu obveznica. Snažna ponuda deviza i potražnja za kunama doveli
su, tvrde u HNB-u, do uobičajenih oscilacija.
Nema sumnje da jačanje kune i dalje baca u očaj izvoznike, koji su u
anketi izjavili da bi prema njihovim aršinima idealan tečaj bio
7,73 što se čak i uklapa u okvire poželjnih oscilacija od pet
posto gore-dolje, koje tolerira HNB. Problem je, međutim, u tome što
posljednjih tjedana tečaj ide žestoko prema dolje, zbog čega su prošli
tjedan i uslijedile devizne intervencije HNB-a, koje su nastavljene i
ovaj tjedan. Nakon prošlotjednih 115 milijuna eura, u ponedjeljak je
HNB otkupio dodatnih 70 milijuna eura za 7,27 kuna. Kad bi
se, prema anketi, pitalo poduzetnike koji su orijentirani na uvoz, tada
bi guverner HNB-a Željko Rohatinski mogao mirne savjesti gledati da
tečaj otklizi prema 7,2, jer je to njihova idealna vrijednost.
Inače, polovici poduzetničke populacije nebitno je, kažu, kako će se
raspletati odnos tečaja i kune jer im je svejedno tko je u toj
priči jači ili slabiji a čak 67 posto kaže da trenutačan tečaj
nema posebnog utjecaja na poslovanje njihove tvrtke.
Rast zaduženosti
No, poduzetnici su jedinstveni u ocjeni da je Hrvatska prezadužena
zemlja te ih zabrinjava što vanjski dug i dalje raste.
Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je zaduženost povećana gotovo na 27
milijardi eura, što bez obzira na to što nijedan od sektora trenutačno
nema problema s otplatama kredita, izaziva glavobolje jer je država
preizložena nepovoljnim kretanjima. Guverner Rohatinski tako vjeruje da
će u Europi doći do povećanja kamatnih stopa, što bi velike dužnike
bacilo na koljena, a nepovoljne su i prognoze za naftu.
ANKETA Poduzetnike više zabrinjava visoka zaduženost Hrvatske nego t ečaj domaće valute
