Europa ima najbolju startnu poziciju, najviše instituta, više IT inženjera nego ostatak svijeta i jak prizvod, ali na polju inovativnosti gubi bitku, zaključuje vodeći svjetski think-tank McKinsey u svojoj najnovijoj studiji “Kako inovirati Europu”. Naime, lani je među najvećih 100 kompanija svijeta ušlo 18 tvrtki iz Sjedinjenih Država, 13 iz Kine, ali nijedna iz Europe.
U studiji McKinsey ističe i da Europa izdvaja oko dva posto BDP-a za potrebe istraživanja i razvoja, ali se više ulaže u proizvode poput automobilske industrije nego u software, kao i u lijekove radije nego u baze podataka, što čini ostatak svijeta. Stoga ako želi zadržati svoj visoki standard i trčati istom brzinom kao ostatak svijeta u McKinseyu preporučuju da realni sektor mora preuzeti ulogu lidera u inovacijama, koju u Europi trenutno drži javna uprava. Zato poslovnim ljudima koji vode najveće tvrtke u Europi prepuručuju da osmisle platforme i postave čvrste ciljeve u koji dio tehnologija žele ulagati, stvore jake veze s drugim tvrtkama unutar sektora unutar Europe i izvan nje te potaknu razvoj zajedničkih projekata s državama.
Vlade se moraju angažirati
Izazov inovacije za Europu prvenstveno je u redefiniranju uloge kompanije i njezine misije, koja se mora usmjeriti na temelju šire socijalne i ekonomske slike. Konzultanti McKinseya vjeruju da velike korporacije ne samo da mogu već i moraju osmisliti svoje vlastite strategije i misije te društvene pozicije te u tom novom pristupu, u kojem poslovni svijet preuzima glavnu ulogu u inovaciji društava, moraju raditi pritisak na vlade kako bi one odgovorile na potrebe biznisa umjesto da, kao sada, čekaju da institucije Europske unije donesu propise i postave pravila po kojima će se na tržištu ubuduće igrati.
Održivost je prednost
McKinsey daje i sedam ideja za europske biznismene, odnosno u studiji navode potencijalne ciljeve za europske tvrtke. Priliku za rast i inovacije vide u projektu “Digitalni Galileo”, koji može osigurati neovisnost Europe u digitalnom svijetu. Dekarbonizacija o kojoj se mnogo razgovara također može biti izvrsna prilika za energetske tvrtke, proizvođače električne energije te tvrtke koje osiguravaju energetsku infrastrukturu.
Cilj Europe da smanji emisiju ugljičnog-dioksida za 90 posto do 2050. godine može biti sjajna platforma za razvoj cijelog gospodarstva. Gradovi bi na toj platformi razvijajući sustave i smart city koncepte mogli do 2025. godine osigurati manju zakrčenost, sigurniju prohodnost i manju ekološku zagađenost. Mobilnost je važno područje razvoja koje može pomoći Europi da se ponovno nametne svijetu. Najveći instituti, kompanije za mobilnost i javna tijela mogli bi se udružiti u cilju stvaranja takozvane doline mobilnosti. Europa bi tako mogla postati kontinent koji će nametati trendove u svijetu rada, koji postaju sve važniji za globalno gospodarstvo.
Održivost je tema na koju Europa ima što reći i tu u McKinseyu vide veliku prednost Europe pred ostatkom svijeta, a sektor kojem vide izniman potencijal je i zdravstvo s naglaskom na farmaceutsku industriju. U zdravstveni sektor se u Europi ulažu stotine milijardi eura kroz jake državne zdravstvene sustave, ali i velika ulaganja privatnih tvrtki u razvoj, a McKinsey vjeruje da bi Europa kao svoj cilj trebala postaviti ostvarenje 100 godina zdravog života građanina i da bi se velikim ulaganjima u inovacije mogao ostvariti 2040. godine.
