Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti domaćih banaka na kraju ožujka iznosili su 257,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini gotovo bez promjene, odnosno pad tek od 0,04%. Na mjesečnoj razini ostvaren je rast od 3,6 milijardi kuna, odnosno 1,4%. No, kako objšnjavaju u Raiffeisen Consultingu, rastu kunskih kredita pridonijelo je i slabljenje eura prema švicarskom franku, odnosno posredno slabljenje kune prema franku. Naime, slabljenja kune u odnosu na franak od 2,1% na mjesečnoj razini, utjecalo je na rast kunskog iskaza vrijednosti onog dijela kreditnog portfelja vezanog uz švicarski franak.
Iako su krediti stanovništvu u ožujku zabilježili blagi rast u odnosu na veljaču, na godišnjoj razini bilježe pad, i to šesti mjesec zaredom. Krediti tom sektoru na kraju ožujka iznosili su 122,7 milijardi kuna, što je 3,2% manje nego na kraju istog mjeseca prošle godine te 0,4% više nego na kraju veljače. Na kreditiranje stanovništva negativno utječe smanjenje kreditne sposobnosti zbog pada zaposlenosti te smanjenje raspoloživog dohotka preostalih zaposlenika. Stambeni krediti, čiji se udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje povećava (43,7%), još uvijek bilježe nizak godišnji rast (1,1%). Kreditiranje poduzeća blago se intenziviralo pa krediti tom sektoru na kraju ožujka iznose 101,4 milijarde kuna.
Krediti državi, koji na kraju ožujka iznose 32,1 milijardi kuna, porasli su u odnosu na ožujak 2009. 2,8%, što je znatno manja godišnja stopa rasta nego prije godinu dana, kada je država rastuće obveze financirala na domaćem tržištu.
Iako bi zbog izrazito visoke likvidnosti na tržištu ponuda kredita trebala biti izraženija, averzija prema riziku i niska potražnja ograničavaju aktivnost bankarskog sektora.
- Zbog nepovoljnih kretanja u realnom sektoru do kraja ove godine ne očekujemo značajniji porast potražnje za kreditima. Ipak, u sektoru poduzeća moguć je porast kredita s obzirom na vladine mjere za pomoć gospodarstvu (A i B model) koje bi trebale ublažiti rizičnost poduzeća. S druge strane, nepovoljna kretanja na tržištu rada i još uvijek relativno visoka razina pesimizma potrošača utjecat će kao i do sada na kreditiranje stanovništva pa oporavak potražnje kod ovog sektora treba vezati uz značajniji rast zaposlenosti - tvrde u Raiffeisen Consultingu.
