Stanje je u drvnoj industriji teško, gotovo bezizlazno, no uza sve muke i teškoće, boljom organizacijom svih u industriji namještaja i uz maksimalno korektne odnose državnih institucija najuporniji i najžilaviji možda i opstanu i odgovore na nove izazove – kaže Marko Sabljak, predsjednik uprave AG Dinasa, tvrtke za koju se, i unatoč globalnoj financijskoj krizi što je dobrano uzdrmala taj sektor, još može reći da je jedna od top 5 izvoznih perjanica domaćega drvnog sektora. I to u finalnim proizvodima – kuhinjama, regalima, spavaćim sobama, hotelskome namještaju... rustikalnog, masivnog ili modernog dizajna – koji vrijednost drvenih trupaca u pravilu usedmerostručuju.
Bitka za opstanak
S obzirom na to da država još nije prepoznala pravu vrijednost te strateške grane, iako u drvnim proizvodima i dalje bilježi vanjskotrgovinski deficit, na pitanje koliko se danas isplati biti finalist, Sabljak odgovara kako bi, kad bi gledali na isplativost, danas svi oni, manje ili više, mogli zatvoriti svoje tvrtke. No, to bi onda bio definitivan kraj za finalce, nakon kojega bi, kad prođe kriza, ponovni početak bio nemoguć, objašnjava.
Bitka za opstanak ponavlja se iz mjeseca u mjesec – s jedne se strane drvoprerađivači suočavaju s padom potražnje za namještajem i padom cijena na domaćem i inotržištu, a s druge strane rastu cijene osnovnih sirovina, sirovine, energije i svih repromaterijala.
– Na žalost, ni na što od toga ne možemo utjecati, a kad tome dodamo i zastarjelu tehnologiju – tu smo gdje jesmo – kaže Sabljak.
Prečvrsta kuna
Državna potpora, dodao je, bila bi tableta protiv te "glavobolje", ali ne bi izliječila uzroke. Čarobne formule vjerojatno i nema. No postoji niz mjera koje bi ipak mogle olakšati ili pomoći da se trenutačno stanje prebrodi i očuva stoljetna tradicija proizvodnje namještaja i nekoliko tisuća radnih mjesta u domaćoj drvnoj industriji, koja je odavno suočena s konkurencijom na europskom tržištu. No s obzirom na situaciju na domaćem tržištu i trgovce koji preferiraju jeftinu robu bez prave kontrole kvalitete, uspješni proizvođači namještaja svoju jedinu šansu vide u izvozu, pa tako AG Dinas čak 90 posto svoje proizvodnje plasira na zapadnoeuropska tržišta – najviše na njemačko, potom francusko, englesko i španjolsko tržište. Dobar dizajn, konkurentna cijena, ali i stalno dokazivanje poštovanjem rokova i kvalitetom u odnosu prema drugim proizvođačima, AG Dinasu otvorili su i vrata i te kako zahtjevna norveškog, a nedavno i arapskog tržišta koje je uglavnom orijentirano na kuhinje izrađene od lagano parene bukve. Iako je taj posao tek u začetku, arapsko je tržište mnogima poželjno i jer, u usporedbi s europskim, ima dolarsku prednost. Sabljak kaže kako ne zna da je itko od drvoprerađivača dosad dobio potporu za ostvaren izvoz, a na europskom se tržištu i te kako gubi zbog nerealnog tečaja kuna-euro – i 15 posto prihoda! Računa se da je drvna industrija samo lani na tečaju izgubila ukupno 230 milijuna kuna!
– Vrijeme će pokazati koliko je zapravo bilo nepravedno uvesti politiku čvrste kune, bar kad su posrijedi izvoznici. Država je, da joj je stalo do izvoznika, jednim potezom carinskim deklaracijama svim izvoznicima za koje ustanovi da su joj bitni mogla priznati 10-15 % razlike nerealnog tečaja. Nije nikakav problem uvesti pravila po kojima se točno može ustanoviti koji je od privrednih subjekata bitan kao izvoznik za RH – kaže Sabljak.
Njegova tvrtka lani je napravila posla u vrijednosti 75 milijuna kuna, što je 18 posto manje nego godinu ranije. No prvih šest mjeseci ove godine više obećava, s obzirom na to da je izvoz drvne industrije porastao 16 posto, no još je 15-ak posto manji nego u 2008. Ag Dinas zapošljava 450 radnika i do sada, tvrdi Sabljak, nisu bili prisiljeni otpuštati veći broj njih. Kako se to ne bi ni dogodilo, tvrtka sve svoje snage usmjerava u financijsku stabilnost i nalaženje kvalitetnih kupaca na europskom, ali i u probijanje na novim, domaćim proizvođačima dosad nepoznatim tržištima poput Rusije, Izraela, Maroka, Sirije... Isto tako, tvrdi Sabljak, vrijeme je i da u punoj mjeri ponovno ovladaju i hrvatskim tržištem i vrate povjerenje svojih kupaca.
prečvrsta kuna?? očito je vrijeme da uvedemo Euro i skinemo sa vrata kunu koja nas toliko guši,smanjuje nam zaradu. nama nikako ne valja kad su jeftine devize imamo gubitak kad poskupe opet je problem u vraćanju kredita,dajte se više odlučiti što je dobro,gdje je granica.