Činjenica je da se zbog veće zaštite potrošača od ovrha i podizanja dijela plaće koji se ne smije ovršiti na tri četvrtine smanjuje kreditna sposobnost. No, bankarski sektor može bilo kome dati kredit i dok se on vraća, ne mora se rezervirati, samo se u projekciju rizika moraju uključiti nove okolnosti – prokomentirao nam je nove okolnosti kreditiranja guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je sudjelovao na konferenciji Euromoney u Beču.
Veća zaštita u ovom kontekstu znači i nižu kreditnu sposobnost, jer se u slučaju neplaćanja može ovršiti manji dio plaće. Može se, kaže guverner Vujčić, hipotetski klijent i potpuno zaštititi od ovrhe, no to bi značilo da ne može dobiti nikakav kredit.
Visoka zaduženost
– U praksi bi se u kreditni odnos “u velikom stilu” mogli vratiti sudužnici i jamci jer će jedna osoba samostalno teško zadovoljiti uvjete odobravanja kredita. No, unatoč tome, guverner smatra da će kreditiranje, pa i stanovništva, u ovoj godini rasti ukupno oko tri posto. Kreditna je aktivnost već u prošloj godini porasla, završio je proces razduživanja i ponovo krenulo zaduživanje na neto bazi, više kod gotovinskih kredita, manje kod stambenih. Stope rasta u 2018. godini neće biti visoke, ali je trend rast – kaže guverner Vujčić prognozirajući ponovo sličnu strukturu kredita građanima. U odnosu na regiju kreditiranje se u Hrvatskoj oporavlja vidno sporije, no to je rezultat već visoke zaduženosti iz razdoblja prije krize.
Pozitivan je trend i rast plaća, zabilježen u 2017. koji bi se, u nešto manjoj mjeri, trebao nastaviti 2018. što je, uz povećanje zaposlenosti, dodatni impuls za rast kredita. U nekim je zemljama u regiji rast plaća dvoznamenkast, recimo u Poljskoj i Rumunjskoj gdje su se najviše povećale, i to u javnom sektoru, no plaća se visokim proračunskim deficitom koji bi u budućnosti mogao postati problem.
Pritisak na porast plaća
– U Hrvatskoj je to zbog fiskalne stabilizacije bilo nemoguće, no povećava se pritisak na porast plaća, recimo u građevinskom sektoru u kojem se poslodavci žale da ne mogu naći radnike i neke su građevinske tvrtke već povećavale plaće 10 do 20 posto – napominje guverner Vujčić i dodaje da je rješenje za manjak radne snage povećanje radnih kvota za strane radnike, posebno s obzirom na ekonomsku emigraciju iz Hrvatske. Guverner je komentirao i pomamu za bitcoinom s kojim je poslovanje, kaže, nemoguće regulirati lokalnom regulatoru, a eventualno bi to mogla učiniti međunarodna usklađena regulativa. No, postavlja pitanje koga uopće regulirati i tko stoji iza virtualne valute. Blockchain platforma na kojoj se trguje Bitcoinom je, kaže guverner Vujčić, fantastična, i imat će veliku primjenu u financijskoj industriji, ali i u milijun drugih sektora.
Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
Pratite nas
