Zbog globalnog pada cijena zbog koronakrize od čak 8,6% u odnosu na početak godine, tržište mesa i u Hrvatskoj bilježi znatne potrese. Cijena svinjskih polovica, u odnosu na isto razdoblje 2019., globalno je pala 14,7%, dok je u Hrvatskoj pad iznosio 6,2%, što znači da su cijene svinjetine na domaćem tržištu bile više 7% u odnosu na prosječnu cijenu u EU, pokazala je analiza konzultantske kuće Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Iznenadni viškovi junetine
– Koliko god ova razlika, koja je išla u korist naših farmera, imala pozitivan efekt na proizvodnju, ona je istovremeno potvrdila da su domaći farmeri cijenama nekonkurentni u odnosu na cijene svinjetine iz EU, odnosno da će viškovi proizvedenog mesa u ostatku Unije vrlo brzo završiti i na našem tržištu i “srušiti” domaće cijene mesa – upozoravaju iz Smartera. Juneće polovice bile su pak 8% jeftinije od prosjeka EU. No kako je ta proizvodnja u nas dugotrajnija i specifična – a računalo se i na tržište Italije na kojemu je zbog COVID-19 došlo do enormnog pada potražnje u HoReCa sektoru, te na izvoz na bliskoistočno tržište, koji je također bio stopiran i smanjen – sve je to stvorilo iznenadne viškove domaće junetine, pad cijena i velike probleme domaćim tovljačima.
“Iako je Ministarstvo poljoprivrede poduzelo određene kratkoročne mjere pomoći ovim sektorima, puno je važnije pitanje kakve posljedice ovi globalni i europski trendovi mogu imati na dugoročnu proizvodnju mesa u Hrvatskoj, odnosno na položaj naših farmera. Ono što se pozitivno dogodilo u sektoru svinjogojstva u 2019., bio je porast samodostatnosti od čak 7%, pa je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj je došlo do povećanja potrošnje svinjskog mesa po stanovniku, a u čemu smo i dalje bolji 13% od prosjeka EU”, ističe se u analizi.
Taj pozitivan trend probudio je optimizam i nakon dugo godina, pozitivna očekivanja o mogućim dugoročnim kretanjima, odnosno o trajnom obnavljanju svinjogojske proizvodnje, dok je u proizvodnji goveđeg mesa samodostatnost pala 6%, i to usprkos povećanim klanjima od 4%, što i dalje upućuje na problem uvoza i klanja teladi, odnosno na problem pada vlastite proizvodnje teladi od čak 25% u odnosu na 2012. Iz Smartera ističu kako će domaća proizvodnja teško konkurirati industrijski proizvedenoj svinjetini na farmama zapadne Europe, u koje je desetljećima ulagano znanje i novac i tehnološki su daleko ispred nas, te izvrsno vertikalno integrirane u sistem velikih europskih klaonica.
Nedostaje dodana vrijednost
Stoga bi orijentacija na proizvodnju visokokvalitetnog svinjskog mesa određene genetike i dužine tova, koje bi imalo određene kvalitativne prednosti, bila jedan od izlaza za rast dodane vrijednosti.
– Kad bi se Hrvatska odredila za tov svinja NON-GMO sojinom sačmom, mogla bi jasno iznijeti ovu prednost i očekivati veću vrijednost na tržištu mesa za svoje proizvode. U sektoru proizvodnje junadi pak mnogo je lakše brendirati hrvatski baby beef, donijeti strateški plan marketinških nastupa na ciljanim tržištima, a kroz gospodarsku diplomaciju osigurati kontinuiran i ravnopravan tretman naših proizvođača na izvoznim tržištima – kazali su iz Smartera.
Dakle hrvatske županije su se proglasile gmo free zonama a tovimo svinje gmo sojinom sačmom!?