Minus u državnoj blagajni i blagajnama lokalnih jedinica prošle je godine iznosio 27,5 milijardi kuna, odnosno 7,4 posto BDP-a. Unutar te svote, 3,7 milijardi kuna minusa stvorile su općine i gradovi, dok se središnji proračun “zacrvenio” s 24 milijarde kuna minusa, objavio je jučer Državni zavod za statistiku. Istodobno s tim podacima, korigirana je i stopa pada gospodarskih aktivnosti s ranijih 8,4 na 8 posto.
Potrošnja rasla, prihodi pali
Očekivalo se da će Hrvatska proći još lošije u globalnoj pandemijskoj krizi. Vlada je, primjerice, mislila da će manjak biti gotovo 30 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP-a, no pokazalo se da je ipak bio nešto niži. Daleko je to od povoljnog i dobrog jer je godinu prije država bila u blagom suficitu od 1,2 milijarde kuna, no silovit udar pandemije na svjetsko gospodarstvo snažno se prelio na zemlje ovisne o turizmu. Hrvatski se BDP tako lani stegnuo za 31 milijardu kuna i spustio s 402 milijarde iz rekordne 2019. godine na 371 milijardu kuna u godini korone.
Kako je potrošnja rasla, a prihodi padali, rezultat je veliki rast zaduženja, ali i javnog duga. Izvještaj državnog statističkog zavoda u prošlogodišnjoj bilanci državnih financija otkriva samo dva pozitivna elementa. Prvi je rast državnih investicija za nešto više od tri milijarde kuna u odnosu na 2019. godinu na 20,7 milijardi kuna (5,6% BDP-a), te pad izdataka za kamate na 2 posto BDP-a, odnosno 7,4 milijarde kuna. Godinu prije kamate su “pojele” 8,9 milijardi proračunskih kuna. Izdaci za kamate padaju od 2015. nakon što je europska središnja banka srušila kamatne stope kako bi omogućila državama da ranija skupa zaduženja zamijene povoljnijima. Tim su se potezom liječile rane iz prethodne bankarske krize, a isti se recept primjenjuje i za koronu. Na tom valu Hrvatska je uspjela smanjiti izdatke za kamate s 3,6 posto BDP-a, odnosno 12 milijardi kuna godišnje u 2015. godini na 7,4 milijarde u prošloj godini.
Vjetar u leđa s te strane Hrvatska može očekivati i idućih godina, ali desetljeće koje dolazi moralo bi biti desetljeće rasta i prosperiteta kako bi se golema zaduženja u koje država ulazi zbog korone povoljno refinancirala i za deset godina. Javni je dug prošle godine porastao 36,8 mlrd. kuna (12,6%) dosegnuvši povijesno najvišu vrijednost od 329,7 mlrd. kuna. Stao je na 88,7 posto udjela u BDP-u te je 15,9 postotnih bodova viši u odnosu na kraj 2019.
– Ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2020. iznosili su 178,5 mlrd. kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad od 12,5 mlrd. kuna, odnosno 6,5%. Istodobno su ukupni rashodi ostvareni u iznosu od 205,9 mlrd. kuna zabilježili godišnji rast od 11,3 mlrd. kuna, odnosno 8,6% – prokomentirala je Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA.
Ministar financija Zdravko Marić trebao bi uskoro izaći s revidiranim projekcijama za ovu godinu i prijedlogom rebalansa proračuna jer više je nego očito da se zimus planirane brojke od samo 3 posto minusa u državnoj blagajni – odnosno 12 milijardi kuna – neće ostvariti. Ministar je nedavno kazao da bi proračun trebao zadržati deficit ispod 4%, tj. ispod 16 milijardi kuna, premda je jasno da su naknadni troškovi države osjetno porasli. Tu je i vraćanje duga veledrogerijama, što međutim ne mora znatnije utjecati na novi deficit, već samo na javni dug jer se taj izdatak knjiži za godinu u kojoj je dug nastao, a ne u kojoj se plaća.
Uzdanje u sezonu
Marić u novim kombinatorikama otkriva da će rebalans biti kombinacija povećanja rashoda, ušteda i rasta BDP-a. Bude li turistička sezona bolja od očekivanih 70 posto prihoda iz 2019., tada bi i konačni rezultat – kad se za godinu dana budu zbrajali minusi i plusevi ove godine, mogao biti povoljniji od očekivanja.
– U 2021. očekujemo smanjenje manjka proračuna opće države na 4,2% BDP-a što će biti posljedica bržeg rasta prihoda nad rashodima koji su i dalje pod pritiskom zdravstvenog sustava, ali i obveza proizašlih iz kolektivnih ugovora prema zaposlenicima u državnim i javnim službama. U uvjetima rasta gospodarstva javni dug u odnosu na BDP trebao bi zabilježiti smanjenje prema oko 87,5% BDP-a – tvrdi Živković-Matijević.
To Maricu.Bitno je osigurati uhljebima i vama bjednim politicarima place a za drzavu kog briga neka propadne.stvarno ste jad.