U trenutku kad je još potpuna nepoznanica hoće li kriptovaluta nastala kao antiestablišment sredstvo plaćanja izvan kontrole središnjih banaka i globalnog “uređenog” financijskog sustava u nekom trenutku korisnicima donijeti više štete nego sustav nasuprot kojeg se postavila, japanska internetska kompanija GMO Group ponudila je svojim zaposlenicima isplatu dijela plaće u bitcoinu. Oko 4000 zaposlenika GMO-a odlučivat će o tome žele li od veljače 2018. dio plaće primati u kriptovaluti kojoj je prošli tjedan vrijednost u jednom trenutku pala – više od 50 posto.
Mogu i unovčiti
S obzirom na to da je posrijedi tehnološka kompanija, opravdano se insinuira da je ovaj potez marketinški trik, tempiran u trenutku kad je globalni interes za financijsku tehnologiju na samom vrhuncu. No, koliki rizik zaposlenici stvarno preuzimaju i isplati li im se? Plaće u bitcoinu najčešće se isplaćuju prema vrijednosti digitalne valute u dogovoreno vrijeme, prema postocima vrijednosti. Ako je, primjerice, cijena jednog bitcoina 10.000 dolara, a ugovoreno je da će 1000 dolara zaposlenik primati u bitcoinu, primit će 0,1 bitcoin. Zaposlenik ima mogućnost, želi li, kriptovalutu odmah unovčiti i vrijednost primiti u gotovini pa tada rizika praktički nema. Zadrži li bitcoine i nastavi ih prikupljati, naravno, ima šansu višestruko zaraditi ili sve izgubiti. No, s obzirom na to da nije posrijedi bonus, nego dio plaće, moralno je upitno poticanje zaposlenika na takav hazard. Ako dodamo i element težnje radnika da pokažu lojalnost poslodavcu koji uvodi “inovaciju”, pritisak i nije baš suptilan. Za razliku od njih, blockchain kompanija TenX iz Singapura u vlastitoj virtualnoj valuti isplaćuje bonuse, što je etički puno prihvatljivije.
Porezni tretman različit
BBC prenosi kritiku Massima Masse, profesora financija na INSEAD-u, koji kaže da bi se plaća tako mogla dijeliti i u listićima lutrije. S obzirom na to da je Massa angažiran kao dio fondacije Rotschild koja kroji globalnu ekonomsku piramidu, njegov stav ne čudi, no to ne znači da upozorenje na rizik nije opravdano. Bitcoin nema uporište u realnoj ekonomiji, no ni klasični novac ga nema – već dugo. Nedavno je, doduše, najavljena i virtualna valuta temeljena na rezervama nafte, plina, zlata i dijamanata: Venezuela će svoju kriptovalutu “petro” koristiti kao polugu u borbi protiv financijske blokade SAD-a. Za konvertiranje plaće u bitcoine koristi se platforma Bitwage, preko koje je dosad u kriptovalutu promijenjeno 30 milijuna dolara vrijednosti raznih valuta za oko 20.000 korisnika u SAD-u, Europi, Latinskoj Americi i Aziji. Posrijedi su zaposlenici Googlea, Facebooka, General Electrica, Philipsa, UN-a i američke vojske. Osnivač Bitwagea Jonathan Chester tvrdi da sve više ljudi želi dio ili cijelu plaću primati u bitcoinima, osobno konvertira 15% plaće. Za tvorca platforme i nije baš neki udio, no Chester smatra da kupnjom malih udjela kroz dulje vrijeme smanjuje rizik. Postavlja se i pitanje poreznog tretmana; u nekim zemljama plaća se klasičan porez na dohodak u skladu s vrijednošću bitcoina u trenutku isplate, no s porašću vrijednosti neke su zemlje predvidjele i plaćanje poreza na kapitalnu dobit. U Hrvatskoj zakon uopće ne predviđa niti mogućnost isplate u bitcoinu niti način oporezivanja. Tvrtke koje rade u industriji kriptovaluta već dulje vrijeme nude primanja u bitcoinima, no ovo je prva organizirana ponuda na razini neke velike kompanije za sve zaposlenike. I GMO je ušao u biznis “rudarenja” pa se nadaju da će im osobno iskustvo zaposlenika pomoći u razvijanju “kriptopismenosti”.
neke velike kompanije su upregnule neiskorištene resurse i rudarile po coinovima. sad vide da se to ne može unovčiti pa dumpaju iste kao plače svojim robovima. samo nek si naivci uzmu te coinove. dok ta piramida krene u rušenje, nahebalo je pola zemaljske kugle.