Ulaskom u EU carine će se u najvećoj mjeri povećati za, primjerice, žive životinje, meso, šećer, kemijske proizvode, automobile, dok će se smanjiti za povrće, čokoladu, kekse, vode, vina... Najveća promjena od 1. srpnja upravo i je carinska unija koju obilježavaju zajednički carinski propisi i bescarinska trgovina između zemalja članica. O carinama i glavnim promjenama ulaskom u EU za domaću trgovinu govorilo se na tradicionalnoj EUforiji. Uime organizatora analitičar Ante Babić spomenuo je i korist koju ćemo imati u trgovini ne samo sa zemljama EU nego i onima s kojima EU ima carinski sporazum, poput nekih afričkih, azijskih do američkih. Zbog toga se i očekuje mogući veći porast izvoza u Tursku, Egipat, Kajmanske otoke, Bermude, Libanon i Južnoafričku Republiku.
>> Što nas čeka u EU? Pročitajte odgovore na najčešća pitanja
Konkurencija
Gost iz Slovenije Andrej Kumar s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani rekao je kako takvo što Slovenija nije iskoristila, nego se i nakon ulaska u EU i dalje okretala susjednim, tradicionalnim tržištima. Dok je, primjerice, nakon carinskog sporazuma EU s Meksikom Siemens odmah preselio tamo proizvodnju jer carina više nije bilo, a troškovi proizvodnje bili su niži.
– I doma i vani gubi se konkurentska prednost jer se uvjeti mijenjaju – rekao je Kumar, pa zato nije dovoljno samo se dobro pripremiti za EU, nego i poslije djelovati, što u Sloveniji nije bio slučaj. Prepisuje to i trećoj fazi privatizacije, tzv. tajkunizacije, jer su novi vlasnici tada gledali samo kako povećati kapital, a ne i kako se širiti na nova tržišta. No, nisu se dobro snašle ni neke domaće, slovenske industrije pa je tako strani Rauch potisnuo Fructal. Važno je da se i kontrolira svako izvješće iz Bruxellesa, primjerice promjene carinskih sporazuma, kako bi se na vrijeme iskoristila prilika. Ukidanje carina osjetit će i prihodi državnog proračuna. U Sloveniji je primjerice taj prihod bio manji za oko šest posto. Pozvao je i domaće izvoznike da iskoriste antidamping prije ulaska u EU jer i to je biznis, a nakon ulaska u EU svi sporovi koji se moguće vode se ukidaju.
A upravo će antidampinške carine sada biti kontrolirane kod nas drukčije, odnosno neće je više obavljati jedna osoba, nego će se sve voditi u uredu u Bruxellesu. Ulaskom u uniju ukida se pravilo o podrijetlu, prema kojem smo morali cariniti robu ako je 50 posto sirovine bilo izvan EU, dok će se sada jednom uvezena i ocarinjena roba slobodno kretati zajedničkim tržištem. Dosad se na taj način carinilo 40 posto uvozne robe.
Ulaskom u EU počinje i primjena pravila o sigurnosti hrane, fitosanitarne i veterinarske politike. Za jaja i ustanove za meso, mlijeko, ribu i životinjske nusproizvode određen je pak prijelazni rok. Do kraja iduće godine morat će se uskladiti kvaliteta sjemena, a vrijedit će i poseban režim Neumskog koridora, preko kojeg se neće smjeti prevoziti žive životinje, osim kućnih ljubimaca. Više se neće ni plaćati PDV u istom mjesecu kada je roba uvezena, nego će se obračunavati mjesec poslije pa će poduzetnicima ostati više novca u optjecaju.
CEFTA i problemi
No s EU prestaju vrijediti naši ugovori unutar CEFTA-e, što najviše pogađa našu poljoprivredno prehrambenu industriju, pa će tako primjerice doći do najvećeg povećanja carina za žive životinje, meso, ribe, cvijeće... ovisno o kojoj je zemlji riječ. No i to bi se trebalo promijeniti kada Unija postigne ugovor s tim zemljama. Uvjeti ipak neće biti isti jer će EU odrediti kvote za nultu carinu koje će vrijediti za sve zemlje unije pa, kako se slikovito izrazio Denis Čajo iz državnog Ureda za trgovinu, tko prvi to iskoristi, taj će i profitirati.
>> EK: Hrvatska će biti ekonomski zemlja slučaj u Europskoj uniji
