Svjetski proizvođači nafte u nekoliko su mjeseci uspjeli ono što središnjim bankama nije polazilo za rukom nekoliko godina – dići stopu inflacije na poželjnih dva posto. U svibnju su eurozona i Hrvatska zabilježile rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini od 1,9%, EU-28 okruglih 2%, Njemačka 2,2%, dok su cijene izmakle kontroli u Rumunjskoj (iznad 4%) te Estoniji iznad 3%.
Ekonomski stratezi uvjereni su da je prosječno povećanje cijena oko dva posto godišnje idealno za kontrolu ekonomskih procesa, dok sve ispod ili iznad vodi pregrijavanju ili usporavanju ekonomije te traži dodatne mjere. Monetarne vlasti posljednjih nekoliko godina ubacuju svjež novac u sustav kako bi digli gospodarsku aktivnost, pa i cijene, no europska se ekonomija oporavljala sporije od očekivanja. O tome svjedoči i podatak da je temeljna stopa inflacije – to je stopa inflacije koja ostane kad se iz košare makne utjecaj promjenjivih cijena energenata i svježe hrane – u Hrvatskoj samo 0,7%, a Europskoj uniji 1,3%. Umjerena inflacija dobra je za poduzetnike i države, no ne i za građane jer im ruši kupovnu moć ako cijene rastu brže od plaća.
Inflacija zasad ne udara na standard građana, ako se ne računa turobna realnost da su hrvatske plaće premale u odnosu na svjetske cijene roba i usluga na domaćem tržištu. Eurostat navodi da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju nominalna cijena sata rada u Hrvatskoj skočila 6%, što je deseto najveće povećanje plaća u EU. Po povišicama prednjače Rumunji (oko 13%), gdje je lijeva vlada znatno digla plaće liječnika, profesora i ostalih službenika kako bi zaustavila odljev mozgova. Na drugom je polu Portugal gdje su plaće pale 1,5%, dok je na razini EU prosječno povećanje satnice bilo 2,7%.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila je u travnju oko 6200 kuna. Kad je o cijenama riječ, analitičari RBA navode da je na godišnjoj razini znatan doprinos ubrzavanju inflacije došao od viših cijena goriva te hrane i pića, pri čemu su najviše poskupjeli povrće (5,8%), voće (5,5%), ulja i masti (4,3%) te meso (0,5%). Goriva i maziva u plusu su 8,5%.
– Očekujemo da će nastavak godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena biti podržan višim cijenama prehrane i energije te snažnijom domaćom potražnjom koja bi trebala gurati cijene prema višim razinama – kažu u RBA.
