Jeste li se ikada zapitali koliko bi novca bilo potrebno za okončanje globalnih klimatskih promjena i spas naše Zemlje od ekoloških katastrofa za koje smo kao ljudska vrsta odgovorni? Istraživanje časopisa Nature communications pokazuju da se ta brojka kreće oko 616 trilijuna dolara. Inače, trilijun je broj koji označava milijun bilijuna, odnosno milijun milijuna milijuna. Brojčano se može zapisati kao 1000000000000000000, odnosno jedan s osamnaest nula. Sad to još prebacite u kune i dobit ćete brojku koja zauzima skoro cijeli zaslon mobitela. Da, toliko novca bi nam trebalo da dovedemo stvari u red, a sigurno bi se našlo još dodatnih troškova.
Zašto tako velika brojka? Jednostavna je činjenica da nijedno jednostavno rješenje ne može riješiti svaki uzrok i posljedicu globalnih klimatskih promjena - bit će potrebne kolektivne, značajne radnje na svim razinama za očuvanje planeta i zaštitu naše budućnosti.
I ne samo to, ako želimo da ova brojka ne raste, moramo početi djelovati odmah jer učinci klimatskih promjena i globalnog zatopljenja imaju sličan efekt kao kad snježnu grudu kotrljamo po snijegu, sa svakim okretajem kugla postaje veća, baš kao što loša ekološka situacija stvara sve više problema razvojem globalne ekološke krize.
Što su klimatske promjene?
Jednostavno rečeno, klimatske promjene su promjena prosječnih vremenskih obrazaca u regiji tijekom dugog razdoblja. Jedna od najvažnijih komponenti klimatskih promjena je globalno zatopljenje, dugotrajno zagrijavanje Zemlje zbog emisije staklenika.
Učinci klimatskih promjena kreću se od porasta razine mora i češćih ekstremnih vremenskih događaja do gubitka biološke raznolikosti i povećanog rizika od raznih novih i postojećih bolesti. Ukratko, klimatske promjene utječu na svaki oblik života na Zemlji - ljude, biljke i životinje.
Više od 800 milijuna ljudi, otprilike 11% cjelokupnog svjetskog stanovništva, već osjeća posljedice klimatskih promjena u svom svakodnevnom životu.
Možemo li mi “mali ljudi” utjecati na klimatske promjene?
Da. Ipak, neka od najboljih rješenja za klimatske promjene često se zanemaruju. Svako od nas može pomoći, koliko god ovo bila teška borba na globalnom nivou, svatko od nas može pridonijeti „sitnim djelima”. A najjednostavnije stvari možemo poduzeti već danas i to kroz običnu stvar kao što je svakodnevna kupnja namirnica. Čak i jedna kupovina namirnica dnevno može imati veliki utjecaj na klimatske promjene odgovornom potrošnjom kroz ove doprinose:
Lokalni i sezonski proizvodi - Najodrživiji proizvodi su oni koji uopće ne stvaraju nepotrebne emisije CO2, kao što su domaći proizvodi. Budući da njihov transport ne traje dugo i prevoze se na kratkim relacijama, stvaraju znatno manje stakleničkih plinova. S druge strane, mnoge sezonske proizvode i sami uzgajamo u našim vrtovima umjesto da ih uvozimo izvan njihove sezone i skladištimo, što nam također omogućuje smanjenje potrošnje energije.
Bioproizvodi - prednost bio uzgojenih proizvoda je njihov blagi utjecaj prema klimi jer se u njihovoj proizvodnji ne koriste umjetna pomagala. Proizvode se bez mineralnih gnojiva i pesticida te visoke potrošnje energije i emisije dušikovog oksida koji su vrlo štetni za klimu. To u konačnici znači da organska poljoprivreda postiže do 50 posto manje emisije CO2 od konvencionalne poljoprivrede.
Veganski proizvodi - već je odavno dokazano kako vegetarijanska i veganska prehrana daju veliki doprinos zaštiti klime. Smanjena konzumacija hrane životinjskog podrijetla, poput govedine, sira i maslaca, također znači i izostanak složenih procesa proizvodnje i velikih emisija CO2 - posebno u usporedbi s voćem i povrćem. Uzgoj goveda i soje kao stočne hrane u proizvodnji mesa doprinose velikoj potrošnji resursa i uništavanju ekosustava, što opet prouzročuje mnoge stakleničke plinove.
Sve veći izbor veganskih i vegetarijanskih proizvoda, kao i maštoviti recepti pomažu sve većem broju ljudi da uvedu vegetarijansku i vegansku prehranu u svoju svakodnevicu.
Proizvodi s održivom ambalažom - vrsta proizvodnje, podrijetlo i put do supermarketa nedvojbeno su odlučujući faktori za utjecaj proizvoda na okoliš. No i njihova ambalaža igra važnu ulogu. Važno je da ambalaža omogućuje svježinu proizvoda, ali i da omogućuje ponovno korištenje, čime se značajno smanjuje emisija CO2 u proizvodnji ambalaže - za do 50 posto.
Takva ambalaža ima posebnu oznaku pa možete vrlo lako vidjeti je li ambalaža pogodna za recikliranje te je li izrađena od recikliranog ili alternativnog materijala ili je pak smanjena upotreba viška materijala.
Odgovorne vrećice za voće i povrće - u prosječnom posjetu dućanu uzmemo nekoliko vrsti voća, neko povrće, pa nam pukne mala plastična vrećica pa je samo gurnemo u drugu plastičnu vrećicu i za čas se skupi 5, 6 plastičnih vrećica. I sve to u jednoj kupnjii. Zato drugi put uzmite odgovornu vrećicu za voće i povrće. Prozračne su i pogodne za skladištenje svježe hrane te se mogu prati, što omogućava dugotrajnu upotrebu, a jednom kada vrećicu više nije moguće koristiti, odlaganjem u plastični otpad ona se može 100% reciklirati.
Korištenje vrećica za višekratnu upotrebu za voće i povrće - većina nas razumije da su plastične vrećice štetne za okoliš, ali možda ne razumijete kako i zašto. Kada jednom prijeđete na vrećice za namirnice za višekratnu upotrebu, više nemate potrebu za plastičnim vrećicama za jednokratnu upotrebu. Ova smanjena potreba jednaka je smanjenoj proizvodnji, a upotreba vrećica za namirnice za višekratnu uporabu spasit će bezbroj drveća, smanjiti zagađenje koje vidimo na svakom koraku, spasiti naša mora i oceane i smanjiti emisiju CO2.
Ako mislite da jedna plastična vrećica dnevno neće promijeniti puno toga, razmislite još jednom, naime, korištenjem ove ekološki prihvatljive višekratne ambalaže emisije CO2 u 2018. godini na razini Kauflanda International smanjile su se za otprilike 35 000 tona, a u 2019. godini nakon što su se uključile trgovine u svim zemljama u kojima postoji Kaufland, emisije CO2 smanjenje su za otprilike 42 000 tona. I sve to zbog jedne obične vrećice.
Kupnja kod odgovornih trgovaca ne predstavlja samo ubacivanje stvari u košaricu, odabirom trgovine iskazujete podršku razmišljanju koje smanjuje višak ambalažnog otpada, nadoknađuje njihove emisije i podržava druge dobre svrhe. Otkako se 2018. godine zelena ambalaža za višekratnu upotrebu etablirala kao standardna ambalaža za voće i povrće i u ostalim zemljama u kojima postoji Kaufland, pa tako i u Hrvatskoj, prestali su s korištenjem kutija za jednokratnu upotrebu u europskom logističkom lancu. Od proizvođača preko distribucijskog centra do izlaganja robe u poslovnici, svježi proizvodi ostaju u nosiljkama i nakon što se svježi proizvodi prodaju, prazne nosiljke se čiste i vraćaju proizvođačima, gdje se ponovno pune.
Sadržaj omogućio Kaufland
