Putovati se, čini se, jednostavno mora. Luksuz je postao potreba kojem na put, globalno gledano, ne može stati ni najveća kriza.
Za ilustraciju, samo u prva dva mjeseca ove godine putovanje u inozemstvo priuštilo si je u svijetu desetak milijuna ljudi više nego u siječnju i veljači prošle godine, kad ih je putovalo 124 milijuna. Do kraja godine, prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO), bit će postavljen i apsolutni rekord svih vremena. U potrazi za novim doživljajima, zemaljskom će kuglom, uzduž i poprijeko prvi put krstariti okruglih milijardu ljudi. U blagodatima očekivanog globalnog plusa između tri i četiri posto prema 2011. neće, dakako, uživati sve regije niti svi turistički domaćini. Stari se kontinent, ukupno gledano, drži dobro, u prvim mjesecima ove godine ugostio je i u svijet odaslao više turista nego lani, a broj rezerviranih putovanja iz dana u dan je veći kako se ljeto i najmasovnija seoba modernih nomada bliži. U ugodnoj poziciji zemlje koja može računati sa stabilno dobrom turističkom sezonom, u najmanju ruku koliko i lani, nalazi se i Hrvatska. Nakon prošle godine u kojoj je našoj zemlji, prema onoj “dok jednom ne smrkne, drugom ne svane”, turističke rekorde priskrbilo Arapsko proljeće, 2012. bi mogla biti repriza, samo s drugim akterima.
Hrvatskom turizmu “uslugu” ovaj put čini Grčka. Svoje su mjesto u europskom turizmu Grci načeli još ranije, štrajkovima i masovnim prosvjedima na atenskim ulicama, međutim europskim turistima čašu je prelila tek neizvjesnost koja je uslijedila zbog ishoda svibanjskih izbora. Neposredno nakon objavljivanja izbornih rezultata, buking se za Grčku doslovce sunovratio. Minusi su tih dana dosezali 30 do 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvjeravanja grčke strane da je na otocima mirno, kao ni poruke, za svoje poslovanje zabrinutih europskih turoperatora, da grčke plaže nikad nisu bile cjenovno dostupnije, nisu puno vrijedile. U prvi mah, bez većeg odjeka ostalo je i to što su grčki hotelijeri na podbačaje od 30 posto uzvratili isto tolikim sniženjima.
Lanjski plus 800.000
Stotine tisuća Europljana proteklih su tjedana tu zemlju svejedno i konačno prekrižile iz svih kombinacija za ljetovanje 2012. Što će, pak, Grčkoj ostati od lanjskih 14,8 milijuna gostiju, što je već bilo za otprilike milijun turista mršavije nego u 2010.? Grčki hotelijeri već su se pomirili da će sezona biti 15 posto lošija od lanjske, ali neizvjesnost će za domaćine, koji se ponajviše zabrinjavaju zbog njemačkih turista, potrajati sve do same špice sezone.
– Kancelarka Merkel prečesto i prenegativno spominje Grčku i Nijemci bi se mogli uplašiti da će zbog toga kod nas imati neugodnosti. Za to nema razloga, ali to je primjer kako politika može negativno utjecati na turizam. Vi to, uostalom, jako dobro znate – potužio se nedavno jedan grčki putnički agent hrvatskom kolegi.
Hrvatski turistički radnici, pak, opečeni ratom i poraćem u kojem nije bilo lako niti vratiti stare niti pribaviti nove goste iz Europe, ne likuju nad tuđim problemima. No, poznato je da su problemi u Hrvatskoj otvorili tržište Egiptu, Tunisu i Turskoj, s tim da je ova posljednja upravo tih godina u europski turizam ušla na velika vrata. A evidentno je i da je lanjski plus od čak 800.000 turista na hrvatskom Jadranu u izravnoj vezi s bojazni Europljana da u Egiptu i Tunisu nije dovoljno sigurno. Te su dvije zemlje platile visoku cijenu političkoj nestabilnosti. Egiptu je posjet 2011. pao za gotovo pet milijuna ljudi, a Tunisu za oko 3,5 milijuna. Od velikog preslagivanja turističkih pravaca u prošloj godini, pritom, ponajviše su profitirale Španjolska i Turska. Hrvatska je, za ove zemlje koje svoje goste broje u desecima milijuna, skupila tek mrvice. Ali i više nego dragocjeni plus. Što, pak, očekivati od ove sezone zahvaljujući Grčkoj, rijetki se u domaćem turizmu usude konkretnije predviđati.
– Grčka je jedinstvena, svjetski poznata turistička zemlja s baštinom kojoj nema konkurencije. To je zemlja o kojoj, pritom, iz hollywoodskih studija svako malo iziđe film koji glorificira grčki način življenja, što je poprilična reklama. Grčka ima i velik broj vjernih gostiju i turistički je konkurenti ne smiju olako otpisivati – kaže Damir Krešić iz Instituta za turizam.
Kako bilo, dvojbi nema da će Atena ove godine biti veliki, vjerojatno i najveći gubitnik u grčkom turizmu. Kreta, Santorini, Rodos, Kos... imaju kudikamo bolje izglede. Iako, isključiva orijentacija otoka na izravne čarter veze može im biti i prednost i mana. – Samo jedan štrajk prijevoznika, aerodromskog osoblja ili sl. može sve uništiti. Ljudi se najviše boje kaosa u kojem bi jedni zapeli na putu za ljetovališta, a drugi se ne bi mogli vratiti kući. Upiti za Grčku kod nas su, inače, jako rijetki. Tek ponetko nazove jer je čuo da su Grci spustili cijene 60 posto, što naravno nije istina – kazuje Ivan Pukšar, direktor agencije Kompas.
– Mi u Hrvatskoj, pak, možemo računati da ćemo zbog Grčke imati sto ili možda čak i dvjesto tisuća gostiju, koji su grčke plaže ovoga ljeta odlučili zamijeniti našima – kaže Pukšar.
Preskupe cestarine
S tim da na najvećem europskom emitivnom tržištu, u Njemačkoj, Grčke već dvije, tri godine nema u krugu pet top-zemalja. Hrvatska je istovremeno čvrsto zasjela u to prestižno društvo i stolac joj, kako stvari sada stoje, teško itko može izmaknuti. Iako, kako je nedavno upozorio Dietmar Gunz, vlasnik FTI-ja, četvrtog po veličini turoperatora u Njemačkoj, nema razloga da se hrvatski turizam uljuljkuje.
– Imajte na umu da su to ipak samo posuđeni gosti – aludirao je Gunz na neočekivano velik skok broja turista lani u Hrvatskoj.
Rezultati Tunisa i Egipta s početka ove godine to i potvrđuju. Prema UNWTO-u, lanjski se gubitnici vraćaju u igru. Egipat je u prva tri mjeseca uknjižio 32 posto više gostiju, a plus Tunisa iznosi čak 53 posto.– Egipat osvaja europsko tržište s last minute ponudom u kojoj se sedmodnevni all inclusive odmor u odličnim hotelima s četiri i pet zvjezdica može dobiti već za 399 do 499 eura. Tunis je čak i nešto jeftiniji, slična usluga je 349 eura. Grčka je prisiljena sudjelovati u toj utrci, a cjenovne ustupke prave svi, od hotelijera do aerodroma koji snizuju takse. Ta će zemlja doista imati tešku sezonu, ali neće ostati bez turista. Istina, neki njihovi gosti preselit će se u Hrvatsku, no nemojmo se zavaravati, i neki koji su lani bili u Hrvatskoj ove će godine otići u Tunis, Egipat, Španjolsku... Recimo, Bavarcu do Pule ili Poreča i natrag treba 248 eura za benzin i cestarine. To je 40 eura više nego lani, tako da su last minute cijene ljetovanja i te kako zanimljive i najbrojnijim hrvatskim gostima – upozorava Mitja Kočevar. menadžer u FTI grupaciji za jugoistočnu Europu.
Optimizmom se ne razbacuju ni u hrvatskom Ministarstvu turizma, gdje bi bili zadovoljni da se ponovi lanjska sezona. Priznaju, pritom, da je hrvatska obala među onima na sjevernom Mediteranu koje profitiraju od trenutnih nestabilnosti u pojedinim zemljama i uzdaju se u konstantu hrvatske ponude.
– Sigurnost je u Hrvatskoj na visokoj razini, što naši turisti i te kako prepoznaju. Štoviše, uz bogatstvo prirodne i kulturne baštine, gastronomije, tradicije i laku dostupnost, sigurnost je među vodećim razlozima zbog kojih nam dolaze na godišnji odmor. No, u hrvatskom turizmu posljednjih se godina i puno ulagalo u kvalitetu i proširenje ponude te razvoj novih proizvoda, što su gosti, također, prepoznali. Vjerujem da je kontinuirano ulaganje u kvalitetu ispravan i provjeren put te jedini način za snažnije konkuriranje na sve zahtjevnijem međunarodnom turističkom tržištu ne samo ove nego i idućih godina – stav je ministra turizma Veljka Ostojića.
– U ovoj godini, recimo, ulaganja javnog i privatnog turističkog sektora, bez promotivnih aktivnosti, iznose oko 1,5 milijardi kuna. Dodatni zamah u podizanju kvalitete omogućit će i dogovori s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, koja je ove godine za financiranje projekata u turizmu osigurala više od milijardu kuna, a s kojom su dogovoreni i olakšani uvjeti kreditiranja u turizmu, odnosno kamatne stope od jedan, tri i pet posto – gleda unaprijed ministar Ostojić.
No, mnogi će u domaćem turizmu na kraju ove sezone, uz sve vlastite napore, za dobar rezultat jednim dijelom moći reći i: Hvala, Grčka.
a šta nas čeka?!