Čak su 20,1 posto manje krmača i 21,3 posto manje tovljenika proizveli hrvatski svinjogojci prošle godine u odnosu na godinu prije. Porazne brojke govore i o gotovo 20.000 tovljenika više uvezenih u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, tako da će Hrvatska, ne promijene li se ti dramatični trendovi, sasvim sigurno slijediti sudbinu Slovenije, u kojoj se proizvodnja svinja ulaskom u EU i više nego prepolovila, upozorava Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara.
Skupo i sve skuplje
Kako naprijed, s obzirom na to da je država praktično prekrižila svinjogojce ukinuvši im poticaje, osim za krmače, raspravljat će se, među ostalim, i na godišnjoj konferenciji Europskog udruženja uzgajivača i proizvođača svinja EPSPA 2012. u organizaciji Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske i uz potporu HPA, na kojoj će sudjelovati struka i proizvođači iz 11 zemalja EU. No, je li kasno? Prema riječima Stjepana Kušeca, predsjednika Saveza, u prošlih nekoliko godina Hrvatska je izgubila više od 1000 proizvođača koji nisu mogli izdržati višestruko skuplje inpute, niske otkupne cijene mesa i povećani PDV. Nevjerojatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španjolsku gdje njime hrane svinje, a potom u Hrvatsku izvoze svinjske polovice, tvrdi Kušec. Dodao je kako u uvozu koji cvjeta i ruši domaću proizvodnju, a nerijetko ga subvencionira EU i upitne je kvalitete, posve sigurno završava i svinjetina tovljena GM sojom koja je i 40 eura jeftinija po toni od “normalne”. Hrvatski proizvođači sve više tonu. Na 4000 proizvedenih komada samo je njegova farma, tvrdi Kušec, lanjsku godinu završila s više od 300.000 kuna gubitka.
Vjetar u leđa hrvatskoj proizvodnji svakako bi dalo i ukidanje embarga na izvoz svinjetine s obzirom na to da je RH još prije sedam godina prestala cijepiti svinje protiv svinjske kuge, u skladu s EU direktivama. No, europski povjerenik Dacian Cioloş nedavno je na susretu s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom dao naslutiti kako zabrana izvoza hrvatske svinjetine nije samo sigurnosno pitanje. Uzgoj tovljenika i u 12 novih članica EU od 2004. do 2010. pao je 25%, a u EU rastao je 12%. Uz visoke subvencije svojim svinjogojcima EU na godinu izveze otprilike 1,7 milijuna tona svinjetine. Hrvatska uveze čak 40.000 tona, koliko sve EU članice zajedno.
Strateški plan
Prema najnovijim podacima Europske komisije, svježe i smrznute svinjetine, ali i masti, živih svinja i ostaloga, Hrvatska je u 2011. iz EU ukupno uvezla čak 70,7 tisuća tona, što je svrstava na 10. mjesto u svijetu po uvozu svinjetine iz EU.
Unatoč golemim potencijalima, izvoznu top-ljestvicu EU dijelimo s Rusijom, Hong Kongom, Južnom Korejom, Japanom, Kinom, Filipinima, Bjelorusijom, Ukrajinom i SAD-om, a zna li se da EU po pitanju svinjetine već ima strateški plan za razdoblje od 2014. do 2020., Hrvatska prije ulaska u EU treba hitan akcijski program i mjere kojima će zaustaviti negativne trendove, održati pa i povećati trenutačnu proizvodnju te povećati konkurentnost, upozorava Bobetić. Kušec kaže kako svinjogojcima na ruku ne ide čak ni zapošljavanje radnika. Njegova farma s pet radnika registrirana je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i za nova zapošljavanja ne može dobiti poticaje Zavoda za zapošljavanje, kakve mogu dobiti poljoprivredne tvrtke d.o.o. Kad je na Zavodu pitao zašto, rečeno mu je da je to zato što dobiva poticaje. Kao da ih d.o.o. poljoprivredne tvrtke Todorića, Moralića, Ergovića i ostalih ne dobivaju, čudi se Kušec.
Ako je cijena svinja jeftinija vani, tada je sasvim normalno da se vani i kupuje. Tek kada naši seljaci počnu proizvoditi jeftinije proizvode možemo očekivati da će se uvoz smanjiti.