Prije nekoliko dana prvi zamjenik zemaljskog poglavara Štajerske Hermann Schützenhöfer posjetio je Hrvatsku i tom se prilikom sastao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. Razgovaralo se o intenzivnim gospodarskim vezama dviju zemalja, ali i mogućnostima jačanja suradnje, osobito na području turizma, energetike i zaštite okoliša. Prvi zamjenik predsjednika pokrajinske vlade otkriva tajne štajerskoga turističkog uspjeha.
Štajerska je u svibnju, unatoč lošem vremenu, imala 2,5 posto više gostiju. Kako to objašnjavate?
Mi smo cjelogodišnja destinacija. Prije smo imali 70 posto ljetnog turizma, a ostatak je bio zimski turizam. Sada se to sve više spaja pa sada imamo otprilike 55 posto ljetnog poslovanja. U Štajersku se cijele godine može doći na godišnji odmor jer, drugim riječima, imamo svaku vrstu ponude, od brda za skijanje do toplica. Usto, naša je prednost i raznolikost i prirodne ljepote. Ali imamo i dobre ugostitelje, koji su jednako dobri i u promidžbi.
Prvi ovogodišnji statistički pokazatelji za Hrvatsku nisu ohrabrujući. Hrvatska je u prvom polugodištu imala šest posto manje gostiju. Što Hrvatska može naučiti od Štajerske?
Bilo bi umišljeno davati savjete dobrom susjedu. Kada pogledam brojke, vidim da je petina hrvatskog BDP-a ostvarena u turizmu. U Austriji prihod od turizma čini tek osam posto BDP-a. To istodobno znači da Hrvatska više ovisi o turizmu. Mogu reći samo jedno: zemlja mora nastojati postati cjelogodišnja destinacija. To je za Hrvatsku, kad je riječ o zimi, puno teže. Težište je na ljetu, tu bi se moglo razmisliti o ponudi. Gosti se specijaliziraju. Svuda ima gospodarskih teškoća, svuda ima ljudi koji imaju manje novca, a i kad ga imaju, oprezni su na što će ga potrošiti. Također ima ljudi koji imaju jako puno novca. Današnji gost češće ide na godišnji na kraće razdoblje. Za svaki je novčanik potrebna posebna ponuda. Od povoljnoga obiteljskog odmora do odmora za golfaše, gosta koji uopće ne razmišlja o novcu.
Spomenuli ste promociju. Kako funkcionira štajerski marketing?
Najvažnije je da ste u mjestu. Primjerice, prije dva tjedna bila je delegacija hotelijera i ponuđača u Zagrebu na jednoj radionici, na kojoj je predstavljena Štajerska. Posljedica takvih skupova su kooperacije. Jasno je da se mora oglašavati u novinama i na TV-u. I, naravno, treba biti prisutan u važnim putničkim katalozima. Štajerska se mora predstaviti na televiziji u filmovima i serijama. Povezali smo se s Cinestyrijom, udrugom za pomoć filmu, s kojom smo počeli surađivati u produkciji, što podržavamo i financijski. Za nas je europsko, a pogotovo njemačko tržište jako važno tržište. Kada se serije i filmovi prikazuju na televiziji, osim radnje, vidi se i lijepa zemlja pa gledatelj dobije želju doći kod nas. Sve je to mješavina različitih mjera.
U razgovoru s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem ste se našalili kazavši da premalo Hrvata ide u Štajersku na skijanje. Kako planirate povećati tu brojku?
Tako da već sada propagiramo zimu. Početkom rujna imat ćemo niz oglasa i priloga u medijima. Orijentirat ćemo se na cijelu Hrvatsku, ali pogotovo na Zagreb. Priznajem, to smo trebali puno prije napraviti jer se Hrvati rado skijaju. Od Zagreba brže stignete u Graz nego iz Graza u Beču. Naravno da se u regiju Dachstein-Tauern dulje putuje. Posebno ciljamo na turiste skijaše. Budući da smo 2009. imali 11.000 gostiju u Štajerskoj i 40.000 noćenja, od čega je 80 posto gostiju došlo na zimski odmor, jasno je da ćemo se koncentrirati na to.
Jeste li uspjeli nagovoriti i predsjednika Josipovića?
Predsjednik mi je odao da i sam ide u Štajersku na odmor. Nadam se da će biti dobar uzor.
Štajerska za razliku od Hrvatske ima turistički koncept. Koje su prednosti?
Uvijek je važno imati smjernicu o kojoj se može raspravljati. Štajerska ima nešto što nijedna druga savezna pokrajina nema: vječni led na ledenjaku u Dachsteinu i vječno vino plodnih vinograda. Stoga se postavlja pitanje što učiniti kako bi se resursi koristili, a ne samo trošili? Kako ojačati snage u Štajerskoj, a da pritom ostanemo različiti, da ne bude svuda isto? Imati smjernicu za turizam znači znati što gosti žele. Prednosti Štajerske su priroda, gostoljubivost, gastronomija i omjer cijene i učinka, tj. cijene i kvalitete dobivenoga. Pitanje je kako ojačati snage, a da ne konkuriramo sami sebi.
Evo dva primjera: skijališta i toplice. Odlučili smo i rekli da više nećemo podržavati gradnju liftova za skijanje zato što ih imamo dosta. Više u toj strukturi nije moguće ponuditi, inače štetimo drugima. Iako smo zemlja toplica, u proteklih pet godina odbio sam osam projekata za toplice. To je isto strategija u turizmu – nešto ne dopustiti. Ne želimo ipak po svaku cijenu izumiti nešto novo, što ne odgovara osjećajima ljudi. Gostu ne treba nametati ništa što ne želimo samome sebi.
Sreli ste se i s premijerkom Jadrankom Kosor. Jeste li zadovoljni tim razgovorom?
Bilo mi je drago što je imala vremena za kratak razgovor. Najvažnije sam joj uspio reći: da Hrvatsku gledamo kao susjeda i da ćemo se jako radovati kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Za Hrvatsku je to velika šansa. To se mora reći i Hrvatima. Mnogi se boje, a bojali su se i kod nas u Austriji. Ali ne smijemo zaboraviti da ćemo onda biti zemlje bez granica. Novac iz poticajnih fondova Europske unije može se iskoristiti za približavanje Hrvatske drugim članicama i za razvitak gospodarstva.
Gospodin pristojno odgovara, no novinarka živi u nekom svom svijetu i postavlja priglupa pitanja. Dno