Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Tavanuša nije stručni pojam, nego pogrdni naziv pa ga je teško stručno odrediti. Odnosi se na zaraženo, neočišćeno i nekvalitetno sjeme žitarica koje su proizvođači sami uzgojili od sjemena sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i nisu platili naknadu oplemenjivaču. Tema farmerskog sjemena puno je kompleksnija i ne može se sve sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za svoje potrebe jednostavno proglasiti tavanušom i zabraniti. A to je upravo što se svim odredbama članka 16. u novom prijedlogu Zakona o sjemenju pokušava napraviti – ograničiti i kontrolirati upotrebu svog sjemenja na OPG-ovima! – upozorila je Silvija Kolar-Fodor iz udruge Biovrt – u skladu s prirodom.
U EU nisu tako restriktivni
Tvrdi da to nije direktiva ni praksa Europske unije te da druge države nemaju tako restriktivne zakone, već omogućavaju svojim poljoprivrednicima koristiti vlastito sjeme, a u nekim državama po pojednostavljenim procedurama čak i prodavati.
Poljoprivredni proizvođači stoga traže da se, po njima, štetni članak 16. ukloni iz prijedloga novog Zakona koji je prije Božića poslan u saborsku proceduru jer krši i odredbe međunarodnih zakona i osnovna ljudska prava, a imat će, ističe, teške posljedice na očuvanje biološke raznolikosti i financijsku održivost malih OPG-ova.
Malim OPG-ovima koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju, Zakon bi ograničio upotrebu vlastitog sjemenja, što je, napominju, dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije. Moglo bi, nadalje, doći i do gubitka domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u EU do danas na sortnoj listi je samo 27 čuvanih sorata.
– Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal bit će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje – upozoravaju.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sjeme se u Hrvatskoj proizvodi na oko 400 hektara. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je da je u 2019. od ukupno 986 upisanih u upisnik dobavljača, samo njih 188 prijavilo proizvodnju, dok se ostali bave uvozom. Među proizvođačima je 106 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
“Ne uvode se ograničenja”
Posebno je, upozoravaju, deficitarna proizvodnja sjemena povrća koja zauzima tek 0,2 posto proizvodnih površina na 34,1 hektaru.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je neki dan u razgovoru za Večernji list rekla je da je cilj Zakona urediti to područje zbog trenda rasta sjemenske proizvodnje. Tvrdi da se ne uvode nova ograničenja, nego pojednostavljenja vezano za uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena i ekološkog sjemena. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća.
– Zakon se treba baviti tržištem sjemenja, a ne ograničavati upotrebu vlastitog sjemenja na imanju jer to ne predstavlja tržište – poručila je jučer na Facebooku S. Kolar-Fodor.
"U EU nisu tako restriktivni" - sve ste lijepo napisali, ali adezovi jahači apokalipse jašu dok nas sve ne sahrane.