1. Što će se dogoditi euru?
Četvrtina svih deviznih rezervi čuva se u euru, a njegova je vrijednost u odnosu na ostale svjetske valute relativno stabilna bez obzira na sve. Najviše se s eurom muči eurozona, sastavljena od šarolikih država od kojih su neke zrele za bankrot, poput Grčke, a druge sinonim za uspjeh poput Njemačke. Službeno, sve se čini da euro opstane takav kakav jest, a neslužbeno na stolu su razne opcije: od njegova slabljenja, djelomičnog povlačenja pa do povratka na lokalne valute. Veliki centri moći i dalje se klade da će euro preživjeti, a politika naći načina da disciplinira dužnike.
2. Može li doći do raspada Europske unije?
Brojna su “carstva” nastala i propala, tako se može dogoditi i EU, no to se sigurno neće dogoditi tako brzo i bez većih posljedica. Strah od raspada i kaosa, ali i gubitka zapadne dominacije, vjerojatno je i razlog što se bogata Europa drži skupa i traži načina da tradicijom, stečenim bogatstvima i demokratskom kulturom konkurira brzorastućim, ali u osnovi nedemokratskim režimima.
3. Što će biti s kunom ako oslabi euro?
Oslabi li euro u odnosu na druge valute, dolar na primjer, što se ovih dana spominje, to neće imati izravnog utjecaja na tečaj eura prema kuni. Taj je tečaj takoreći interno pitanje, određuje ga HNB svakog dana, prema ponudi i potražnji na domaćem tržištu i uz minimalna odstupanja do najviše 5 posto. Valutni je rat osjetljivo pitanje, dolar je, na primjer, u posljednjih deset godina oslabio prema euru čak 55 posto, što je Amerikancima pomoglo da financiranje svog rastrošnog duga i ratova prebace na ostatak svijeta. Pitanje je bi li SAD mirno promatrao kako sad eurozona slabljenjem eura dio svog dužničkog tereta prebacuje na njih.
4. Ako imam kredit u eurima i euro padne, hoće li se rata u kunama smanjiti?
Neće, tj. za takvo što male su šanse! Tečaj kune prema euru u nadležnosti je središnje banke Hrvatske i odnosi među drugim valutama dosad uglavnom nisu imali utjecaja na njega. Veći utjecaj imao je pojačan ili smanjen priljev deviza u RH.
5. Ako dođe do rasta kamata, hoće li rasti i rate kredita?
Na žalost, hoće! Dužnici u Hrvatskoj izloženi su dvjema vrstama rizika, jedan je tečajni, a drugi kamatni. Tečaj eura dosad je išao u prilog dužnicima, tečaj franka nije, a kad je riječ o kamatama, 95 posto kredita ima ugovorene promjenjive kamatne stope. Vrlo često banke ih mogu mijenjati svakih mjesec dana. Kamate su od sredine ljeta ove godine prestale padati, novi su krediti svi odreda poskupjeli, a banke se još uvijek suzdržavaju od povećanja kamata na stare kredite, vjerojatno zbog negativnog imidža što ga imaju, ali i izborne kampanje. Kako se ni banke više ne mogu jeftino zaduživati kod svojih vlasnika, rast kamata je moguć, no nijedan bankar sigurno neće tako lako potpisati povišicu ima li se na umu da je već sada svaka četvrta tvrtka obustavila otplatu kredita.
6. Je li sigurno štedjeti u kunama?
Svatko sam mora donijeti odluku o tome jer je u osnovi riječ o privatnom riziku. Sve do sada kuna je bila isplativa, pogotovo zato što su banke davale više kamate na štednju u kunama nego u devizama. Činjenica je da su Hrvati uvijek više vjerovali tuđoj nego svojoj valuti, pa je danas 80 posto štednje zaštićeno deviznim klauzulama, jednako kao što su i krediti opterećeni njima.
7. Je li štednja u bankama sigurna? Što je danas sigurno?
Država jamči za 400 tisuća kuna privatnog uloga, a tim jamstvom obuhvaćena je i glavnina depozita u domaćem bankarskom sustavu. Bankarski je sustav u RH nakon krize 90-ih sačuvao stabilnost i nije bilo većih potresa, osim kod manjih banaka, sa skromnim tržišnim udjelom. Strani su vlasnici dosad bili garant sigurnosti, no otkako je kriza preskočila njihov prag, vlasnici za Zapada doživljavaju se kao destabilizirajući faktor. Zaštita od rizika je visoka, rezerve banaka su dobre i, prema onome što se zna, nema razloga za zabrinutost u vezi sa štednjom.
8. Je li sigurno štedjeti u eurima ili je bolje odabrati neku drugu valutu?
Kad su veće krize, ulagači rado bježe u sigurne valute poput švicarskog franka, ali ne radi zarade, već zbog čuvanja vrijednosti. Traženi su bili još i norveška kruna i australski dolar, no takve su transakcije u pravilu za profesionalce.
9. Treba li početi ulagati u zlato ili srebro?
Tko je prije deset godina kupovao plemenite kovine sad je mogao biti na peterostrukom dobitku, koliko je na primjer u deset godina skočila vrijednost zlata. Posrednici kažu da su zlatne poluge tražena roba, a Hrvati ih najčešće kupuju u Sloveniji, gdje se na te transakcije ne plaća porez. Te se poluge najčešće i čuvaju u trezorima tamošnjih banaka, čiji godišnji najam dođe oko 60 eura. U Hrvatskoj se zlato oporezuje sa 58 posto, pa ga kod nas veliki investitori ne kupuju, već se njime trguje kao nakitom. Cijena je jedne zlatne poluge od pola kilograma oko 20 tisuća eura, a posrednici kažu da je to i prosječna vrijednost hrvatskog ulagača u zlato. Zlato uglavnom kupuju oni koji se boje katastrofa i većih lomova jer vjeruju u njegovu magiju u kriznim vremenima. Mali ljudi najčešće prodaju skromne zlatnine s kojima raspolažu, a za gram zlata dobiva se 120 kuna.
10. Je li sada pametnije ulagati u dionice nego u valute?
Ozbiljni ulagači kažu da se dionice kupuju kad su najniže, a ne kad im je vrijednost na vrhuncu jer je tim i mogućnost zarade najveća. Investicijska će zajednica i danas preporučiti svima koji imaju višak kapitala da ga skrenu na burzu, ali prema tvrtkama i sektorima koji su otporni na velike lomove. Što god da se dogodi, ljudi će se hraniti, liječiti ili koristiti osnovnu infrastrukturu pa su dionice iz tog sektora i prvi izbor. U osnovi, na dionicama se može više zaraditi, ali i izgubiti, a odluku gdje kupiti treba donositi prema spremnosti na rizike i dubini novčanika.
11. Ako su Mađari digli PDV na 27 posto, moramo li to učiniti i mi?
Malo je nezavisnih ekonomista koji misle da se Hrvatska može provući iz krize bez povećanja poreza, pri čemu se PDV nameće kao najjednostavniji i najizdašniji porezni oblik. Ako bismo se smjeli igrati, veća je vjerojatnost da će Hrvatska povećavati PDV nego da će ga zadržati ili smanjiti. To je porez koji udara na potrošnju, u njemu ne participiraju samo domaći građani nego i turisti. Bolje je povećati PDV, a smanjiti opterećenje rada i plaća. Tvrtke ne muči PDV, već obveza uplate tog poreza na nenaplaćenu robu i usluge, što im je postao velik teret u vrijeme velike nelikvidnosti i masovnog neplaćanja.
12. Hoće li zbog krize pasti plaće?
Prije će plaće pasti nego što će se povećati, i to kao posljedica niza procesa. Realno će na smanjenje vrijednosti plaća utjecati poskupljenja koja se očekuju već od iduće godine, i to prije svega u energetskom sektoru. Vrijednost zarada može srušiti i rast kamatnih stopa ili pad tečaja jer su građani visoko zaduženi pa im, nakon otplate kredita, sve manje novca ostaje za život.
13. Hoće li zbog krize poskupjeti komunalije?
Cijene komunalnih usluga u nadležnosti su Vlade i lokalnih vlasti i najčešće su pod utjecajem socijalnih, a ne tržišnih faktora. Očekuje se poskupljenje struje i grijanja, a možda i plina. K tome, s ulaskom u EU Vlada će većinu tih energenata morati dodatno oporezivati putem trošarina.
14.. Hoće li biti puno otkaza u državnim i javnim poduzećima?
Te su tvrtke oduvijek bile čuvari socijalnog mira, pa se vjeruje da imaju od 30 do 40 posto neproduktivno zaposlenih radnika. Najčešće su to dobro plaćene pozicije i političke sinekure koje su služile strankama za zbrinjavanje ovog kadra.
15. Hoće li država imati novca za isplatu mirovina u 2012. godini?
Financije u prva tri mjeseca već su zaokružene, a što će biti poslije, ovisi prije svega o zadržavanju kreditnog rejtinga. Dobije li proračun nove vlade minus kod investitora, Hrvatska će se moći zadužiti samo uz lihvarske kamate ili će pak zvati MMF i postupati po njihovu diktatu da bi dobili novac za vraćanje inozemnih obveza i financiranje domaće potrošnje. Novac za mirovine prikuplja se iz doprinosa i poreza, a ako kriza udari žešće nego do sada, pitanje je što će biti s naplatom poreznih prihoda. Mirovinski izdaci iznose trećinu godišnjeg proračuna i moguće je da će doći do njihova smanjivanja.
16. Hoće li država imati novca za isplatu plaća u 2012.?
S plaćama će biti jednako kao i s mirovinama, sve ovisi o sposobnosti države da se zaduži ili pak porezima ne dokrajči preostale porezne obveznike. Moguć je pad plaća koje se financiraju iz proračuna premda obje političke opcije kažu da neće dopustiti takvu mogućnost.
17. Kakve su šanse za dobivanje posla u 2012.?
Lošije nego što su bile ove godine, oporavka u gospodarstvu nema, a sad će i državni sektor morati smanjivati broj zaposlenih jer ga više neće moći financirati. Poslovi su koji se nude na tržištu kratkotrajni, najčešće u sektoru usluga, sa srednjom ili nikakvom kvalifikacijom, uz izuzetak rijetkih profesija iz prirodnih znanosti koje se još mogu probiti na tržištu.
18. Hoće li Vlada masovno otpuštati ljude u državnim službama?
Javni sektor ostao je neokrznut što se tiče zaposlenosti pa je vrlo vjerojatno da će se smanjivati.
19. Hoće li doći do daljnjeg rasta cijena hrane?
Hrvatska je skupa država i s cijenama hrane približila se većini europskih država, a kod nekih artikala čak ih je i prestigla. Upravo zbog tog razloga hrana ne bi trebala poskupljivati, ali burza roba i žitarica često je podložna špekulativnim napadima, kakvom smo svjedočili i na početku ove godine, što se onda prelijeva i na Hrvatsku.
20. Treba li nam MMF, što znači njegov dolazak?
MMF dolazi u zemlje niskog kreditnog rejtinga kako bi im omogućio lakše zaduživanje i jeftinije kredite. Jedno je sigurno, hrvatska je ekonomija preslaba da bi izdržala visoke kamate, koje je sada tržište nametnulo Hrvatskoj. MMF će tražiti oštre reforme, koje podrazumijevaju smanjenje socijalnih prava, javnih izdataka, ali i povećanje poreza. Veliki su izgledi da će Vlada zatražiti njegovu pomoć tijekom 2012. godine.
Marsijanac1 Da, ali kompanija ostvaruje dobit, a dobit ide vlasnku kompanije (naravno kada plati porez). Dakle, vlasniku ide plaća + dobit kompanije.