U Hrvatskoj trenutačno boravi dvadesetak tisuća turista. Ponajviše ih je u Zagrebu, oko 3500, a slijede Opatija s 2500 gostiju, Dubrovnik s 1300, Rovinj s 1200 te Split s oko tisuću posjetitelja. Pritom je prosinac u dosadašnjem dijelu u odnosu na prošlogodišnji turistički izdašniji oko četiri posto.
Za dio gostiju, posebice Zagreba, motiv dolaska tijekom posljednjeg mjeseca u godini svakako su adventska događanja, ostalima ona u najmanju ruku uljepšaju boravak, a te ulične adventske bajke svakako čine našu zemlju “turističkijom” i privlačnijom u doba godine kada u pravilu izostaje masovnija turistička potražnja. No adventska priča i dalje uglavnom počiva na – domaćim ljudima.
Samo u Zagrebu, koji u prosincu ugosti oko 120.000 turista, Zagrepčani tijekom adventa naprave gotovo tri milijuna posjeta. Slično je i u drugim mjestima koja posljednjih godina osmišljavaju svoja raskošna božićna sajmovanja na otvorenom.
Izdašni hotelski gosti
– Kada pogledate da na zagrebačkom Adventu imate na izbor 230 kućica samo s ugostiteljskom ponudom, jasno je da bi nam dnevno trebalo barem dvostruko više turista nego što ih je trenutačno u Zagrebu, a idealno bi bilo da ih je u našem glavnom gradu dnevno barem dvadesetak tisuća. I da svaki na Adventu na hranu i piće potroši oko sto kuna po danu. To bi znatno povećalo potrošnju i otvorilo prostor za investicije te općenito dizanje kvalitete. Trenutačno zagrebački Advent ne živi od stranih turista, nego ponajprije od samih građana Zagreba, potom od Dalmatinaca, Istrana, Slavonaca... i tek onda od stranaca. I to mahom iz tzv. regije; BiH, Srbije, Slovenije. Pritom znamo kakva je kupovna moć domaćih ljudi, ali i građana većine susjednih zemalja, pa je razumljivo što većina na Adventu za hranu i piće u danu ne potroši više od 30 do 50 kuna – procjenjuje predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, koji i sam sudjeluje u adventskoj gastroponudi Zagreba.
Doduše, cijene su na zagrebačkom Adventu oko 30 posto više nego prije tri godine pa se ipak u blagajne slije nešto više novca. Advent generira potrošnju od pola milijarde kuna, a u potrošnji prednjače stranci. Pritom su najizdašniji hotelski gosti koji tijekom Adventa dnevno troše 139 eura. No iz više se izvora čuje da se ni svi stranci na Adventu ne razbacuju novcem. U jednoj mjenjačnici u najužem središtu grada, recimo, razočarano kažu da im rijetko u poslovnicu uđe osoba koja želi promijeniti sto eura.
– To bi bile neke pristojne brojke kad govorimo o našem poslu. Nažalost, daleko je to od realnosti. Neki smo dan, recimo, imali 400 transakcija, ali umjesto prometa od 40.000 eura, na kraju radnog dana imali smo nepunih 13.000 eura. Znači da su ljudi u prosjeku u kune mijenjali svega 30-ak eura. Neki i manje, svega 10-20 eura. I tu nije kraj. Mnogi dođu ponovno jer im je ostao sitniš u kunama i žele to opet promijeniti u eure – kaže nam naš sugovornik.
S kišom počinju problemi
Zbog lijepog vremena koje nas služi već nekoliko posljednjih zima, kad se crta podvuče, većina ipak adventsko-božićno razdoblje zaključi u plusu.
– Ali, čim dan-dva pada kiša, počinju veliki problemi za sve koji imaju adventske kućice – kaže vlasnik kafića Destino u Radićevoj ulici.
– Nas ugostitelje s klasičnim kafićima i restoranima to toliko ne pogađa. Turisti nekamo moraju izići pa dođu k nama. Mi, konkretno, nekako smo i posljednja točka u Radićevoj do koje većina turista dođe, a, kad sve zbrojimo, itekako imamo koristi od Adventa. U godinama kad ga nije bilo promet je u prosincu bio i upola manji nego sada – iskren je vlasnik Destina M. K., koji potvrđuje da većinu prosinačkog šušura čine sami Zagrepčani i domaći gosti iz drugih dijelova Hrvatske te posjetitelji iz BiH i Srbije.
– Strance iz drugih zemalja viđamo zaista rijetko, zadnjih su dana bili neki Talijani i to je to..
Zašto bi netko uopće i potrošio više od 50kuna max na tom buvljaku?