Univerzalni dohodak nešto je o čemu biste trebali početi razmišljati i u Hrvatskoj, kao i o progresivnijem poreznom pristupu – to nije nešto što morate napraviti kao izdvojena zemlja, postoji širi interes za to, iznenađujuća je poruka iz usta Hansa Timmera, glavnog ekonomista Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, s predavanja o globalnoj ostavštini financijske krize koje je održao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Objašnjavajući koliko se svijet korjenito mijenja nakon svake ekonomske krize, Timmer ističe da je nakon ove posljednje fokus na problemima raspodjele: prevladava osjećaj da sistem nije fer, da svi nemaju jednake šanse i da postoje grupe koje su obespravljene. Taj je osjećaj posebno jak među mladima.
– Potreban je novi društveni ugovor, a na putu prema njemu fokusiramo se na pitanja distribucije. Političari gube mlade ljude jer za njih ovaj sustav ne radi – on je skrojen za ljude s dugoročnim ugovorima u velikim kompanijama, ne za njih! Mirovinski sustav također im nije prilagođen – upozorava makroekonomist koji zagovara promjenu u cjelokupnoj organizaciji društva koje bi, kaže, trebalo raditi za sve, uspostaviti fleksibilnije tržište rada, ali istodobno i veću zaštitu ljudi koji rade u sustavu – nov i moderan koncept socijalne države.
– Države za to još nisu spremne. Važno je da društva i vlade shvate da svijet više nije isti. Ovo je trenutak u kojem moraju razmisliti o promjeni politika, drukčijem ekonomskom poretku. Ni u Hrvatskoj nema svijesti o tome koliko su promjene dramatične; nije više posrijedi postizanje veće učinkovitosti upravljanja, nego redefiniranje načina njegova funkcioniranja – zaključuje Timmer.
Komentirajući upozorenja na moguću novu krizu, ističe da su upozorenja uvijek dobra jer su poticaj da se utvrdi gdje smo, što se napravilo, a što nije. Smatra da je bankarski sustav puno zaštićeniji, a u središnjoj Europi, u koju se slilo mnogo kapitala, nestali su i fiskalni deficiti pa više nama tog problema, a izvoz raste. No i dalje postoje strukturni problemi. Prilagodbu digitalnim tehnologijama ne vidi kao prijetnju gubitkom poslova, nego kao priliku za kreiranje novih, uz novu regulativu.
– Nemoguće je predvidjeti točno vrijeme krize, ali može se vidjeti kad je nešto neodrživo: zato je jako bitno fokusirati se na održivost – poentira ekonomist.
Pogledajte video o 7 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi:
Kriza se ponavlja harmonijski. Znaci za dvije do tri godine.