Oglašivački kolač u Hrvatskoj godišnje vrijedi
1,6 milijardi kuna, uz uračunane popuste i posebne ugovore. Najveći dio
oko 55 posto potroši se na televizijske oglase,
dok radio dobije pet posto oglasa, vanjsko oglašavanje ubire
7 posto, a oko 32 posto raspodijele tiskovine. Najmlađem
mediju internetu u Hrvatskoj ostane tek oko jedan
posto oglašivačkog proračuna, što bi iznosilo tek
oko 15 milijuna kuna godišnje, procjena je to Ante
Šalinovića, voditelja istraživanja u Mediji Pulsu.
- Internet kao mediji još uvijek nije dovoljno
iskorišten i neproporcionalan je s obzirom na
posjećenost web stranica.
Prema našim statistikama, 38 posto ljudi koristi internet, a
ako je riječ o onima do 40 godina koji su i glavna ciljana publika
oglašivača postotak se penje do 60 posto -
objašnjava Šalinović, te dodaje da se
trend ipak mijenja, te da će u budućnosti oglašavanje na web
stranicma, zasigurno rasti većom stopom no do sada.
Internet je naime, smatra Šalinović jedini mediji koji točno
može plasirati informaciju željenoj publici, interaktivan je, a usto je
i može se vrlo precizno i učinkovito mjeriti rezultati.
Upravo jedan način mjerenja koji pokušava
prodrijeti u Hrvatsku jest program za sindicirano internet istraživanje
- Gemius. No, nisu svi pristali sudjelovati u tom načinu mjerenja.
Jedna od tvrtki koja je odbila biti uvrštena u Gemius
projekt jest Večernji list Digital, tvrtka koja stoji iza portala
vecernji.hr
- Nismo se složili s njihovom metodologijom. Naime, ponudili
su su prije svega, mjesečne rezultate posjećenosti što je za
medij poput interneta doista preveliko razdoblje, budući je
moguće mjeriti vrlo precizno. Oglašivači dobivaju rezutate
dometa svih televizijskih stanica mjerenih iz minute u minutu. Željeli
bismo ponuditi oglašivačima isto takvo mjerenje i interneta,
tako da mogu jednostavno uspoređivati i lagano donositi odluke gdje i
koliko da ulažu u komunikaciju. Ono što nudi gemius nije
komparacija i samim time ne olakšava prijenos budžeta iz
jednog medija ka internetu _ pojasnio je Ozren Kanceljak, direktor
tvrtke Večernji list Digital.
Gemiusu nisu skloni niti u T-Comu, no ipak, kazuje Ante Magzan,
direktor sadržaja T-Coma, iako bi se o relevantnosti i načinu provedbe
spomenutog projekta moglo dosta diskutirati, T-Com, odnosno
www.tportal.hr je ipak uključen.
Kako objašnjava Magzan, nisu ga implementirali u potpunosti,
prije svega kako bi zaštitili posjetitelje od toga da im
svako malo iskaču poprilično iritantni gemius popup
banneri.
– Sam projekt vidimo kao još jedan
pokušaj da se uspostavi jedinstvena statistika za hrvatski
web, koja bi oglašivačima i agencijama pomogla u
donošenju odluka. To apsolutno podržavamo, al ne znam
baš je l’ Gemius taj koji će to omogućiti.
Da li hrvatskom tržištu treba nešto takvo?
Svakako da treba jer iako mi je osobno jako simpatično da oveći broj
vlasnika portala, webzina i sajtova tvrde kako su upravo njihovi uratci
najveći, najbolji, najposjećeniji... a to baš i nije zdravo
za domaće tržište internet oglašavanja koje je
još u povojima jer stvara priličnu konfuziju i usporava
njegov rast. Inače, statistika tportala je javno dostupna svim
našim korisnicima, oglašivačima i naravno
medijima te je možete pronaći na adresi www.tportal.hr/statistika/ ili
putem linka u donjem desnom kutu samog portala - objasnio je Magzan.
Mali kolač
Prema riječima Ozrena Kanceljaka jedan od razloga zašto je oglašivački kolač manji od jedan posto ukupnog udjela jest i cijena. Oglašavanje na portalima, s izuzetkom vecernji.hr-a je dva do tri puta skuplje nego li na elektorničkim i print medijima. Cijena dosizanja 1 posto populacije ili CPP (Cost per point) za TV postaje je prema službenim cjenicima cca 2.000 kn. Izračunamo li analogijom primjenjenom u dominantnim medijima CPP za internet, odnosno Cost per Impression dolazimo do 0,05 kn po impresiji tj po pojedinom gledatelju, a većina internetskih medija u Hrvatskoj danas ima cijenu po impresiji/prikazivanju 0,10 kn pa i više, kazuje Kanceljak. Upravo je to razlog da je portal vecernji.hr svoju cijenu jednog prikazivanja sveo na razinu dometa do jednog gledatelja na nacionalnim televizijama, pa ona sada iznosi upola manje, tj 0,05 Kuna. Na taj način smo u istom cjenovom razredu s televizijama te nam je olakšano pregovaranje s oglašivačima.
