U Zagrebu je održan seminar “Poticanje suradnje između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i nadležnih regulatornih tijela”, u organizaciji CISAC-a, Svjetske konfederacije društava autora i skladatelja koja okuplja oko 240 svjetskih zemalja i teritorija. O sustavu zaštite razgovarali smo s CISAC-ovim generalnim direktorom Gadijem Oronom.
Zašto ste odabrali Zagreb?
Imate HDS-ZAMP, organizaciju koja je među najboljima u regiji kada je riječ o zaštiti autorskih prava. Cilj je promovirati suradnju između regionalnih društava, ali i vlada i društava. To je potrebno jer su izazovi u ostvarenju autorskih prava veći nego ikada dosad. Razlog je tehnologija, što nije tajna, jer svaki put kada bi se pojavila neka nova tehnologija imali smo teškoća u ostvarivanju prava, bilo je potrebno mijenjati zakone, i lokalne i međunarodne, kako bi joj se prilagodili. Danas je različito što se pregovara s najvećim svjetskim korporacijama. I prije smo pregovarali s jakim entitetima, televizijama, a danas s Appleom i Googleom, najjačima na svijetu. Opet su zakoni u odnosu na situaciju zastarjeli. Treba spomenuti i Kinu koja je doživjela gotovo potpunu transformaciju jer sad i ona ima tehnogigante kojima je zaštita prava važna. Tu je i problem zaštite autorskog prava u vizualnoj umjetnosti gdje se u brojnim zemljama na njih ne odnose nikakvi zakoni.
Čini se da je veliki problem i u društvenim mrežama.
Ako upitate prosječnog korisnika koji je najveći glazbeni servis u svijetu, odgovorit će vam – YouTube. Ako pitate YouTube jesu li najveći, oni će odgovoriti – ne, mi smo hosting servis. To im daje mogućnost da ne odgovaraju za sadržaj koji se postavlja kod njih. No, ako mogu usmjeravati oglase uz konkretan sadržaj, sigurno imaju i sustave praćenja tog sadržaja pa mogu znati je li se nešto postavilo bez dozvole. Pitanje nije znaju li oni za takve slučajeve, nego žele li znati. Prije desetak godina to se nije shvaćalo previše ozbiljno jer su Facebook, Google, YouTube činila trojica, četvorica ljudi. Danas su to giganti s milijunima korisnika, a iskorištavaju manjkavosti zakona koji ih štite, a ne bi trebali. Oni iskorištavaju i svoju veličinu jer zbog takvih manjkavosti organizaciji u nekoj državi ponude ugovor po principu uzmi ili ostavi. Kada pogledate naš portfolio novca ubranog u svijetu od zaštite autorskih prava, vidjet ćete da digitalna distribucija sudjeluje s tek sedam posto. To je porazno i na tome moramo raditi. Zato razvijamo tehnologiju koja će pomoći da se zloporaba autorskog prava lakše prepozna na internetu. Imat ćemo tehnologiju kojom ćemo pronaći je li netko na svojoj web-stranici koristio, recimo, neko djelo Marca Chagalla. Radimo i na povezivanju baza podataka svih naših članica kako bi se prepoznalo korištenje djela nekog autora i iz najudaljenije zemlje u nekoj drugoj zemlji.
Što je piratstvo? Je li ono doista još takva prijetnja?
Piratstvo je još tema kao što je uvijek bilo, bez obzira na nove tehnologije. Nije piratstvo razlogom što kod vas nema Spotifya ili drugog sličnog servisa, već je to plod poslovne odluke. Trebamo razviti modalitete da bismo na najefikasniji način unovčili milijune skidanja te da bismo to mogli činiti praktički trenutačno. To je težak zadatak jer morate investirati jako puno, a dobivate relativno malo. Tu velike napore čini i HDS-ZAMP koji je potpisao i ugovor s YouTubeom.
Od zaštite autorskih prava u svijetu u 2015. prikupljeno je 8,6 milijardi eura. Čini nam se da iznos može biti i veći.
To je moguće i ispravan dojam. Jer, neka autorska djela nisu dovoljno zaštićena u dosta zemalja. Spomenuo sam vizualnu umjetnost koja je u tih 8,6 milijardi zastupljena s manje od tri posto. U Europi će umjetnik, autor neke slike, dobiti postotak od svake svoje prodane slike na aukciji. Što je pošteno jer njihove slike u početku malo vrijede, da bi kasnije vrijedile znatno više postanu li uspješni. A k tome su i unikati. To pravo takvi umjetnici nemaju u, primjerice, SAD-u, Kini, Japanu, Švicarskoj u kojima su jaka tržišta umjetninama. U tim zemljama trebamo zakone koji će omogućiti ista prava umjetnicima kao u EU. Slično je i sa scenaristima i redateljima koje se za jednokratan honorar oslobađa njihova prava čak i kada je film izuzetno uspješan.
>> ZAMP dobio konkurenciju: Što je to CPG?
>> ZAMP: Bez novca nema ni gange ni bećarca
okanite nas se! mi siromašni bismo glede downloadanja trebali biti veći katolici od pape?! pustite nas na miru