Obvezni mirovinski fondovi u 2012. godini povećali su imovinu za gotovo tri milijarde kuna, ali su isto tako napustili praksu objavljivanja detaljnog popisa ulaganja u financijskim izvješćima, koju su imali u posljednjim godinama. Četiri fonda na domaćem tržištu raspolažu sa 44,2 milijarde kuna, a njihovi menadžeri nisu pod kontrolom javnosti, jer nema detaljnih popisa o tome gdje i kako ulažu te jesu li zaradili ili izgubili na plasmanima, koje su ostvarili novcem budućih mirovina svih građana.
Hanfa popustila
Na transparentno izvještavanje javnosti odlučio se od velike četvorke samo Raiffeisen obvezni mirovinski fond, koji je unutar izvješća dostupnog na internetskim stranicama objavio sva ulaganja fonda. Kolege iz Erste plavog, PBZ Croatia Osiguranja te AZ obveznog mirovinskog fonda skraćene liste ulaganja objašnjavaju odlukom Hanfe, koja je pravilnikom utvrdila da moraju objaviti samo popis ulaganja koja u imovini zauzimaju udjel veći od 1 posto. Problem je u tome što na taj način javnost nema uvid u odluke teške 6,3 milijardi kuna. To je iznos koji su fond menadžeri sva četiri mirovinca uložili u imovinu čiji udjel u ne prelazi 1 posto u ukupnoj imovini fonda. Najveća ulaganja u koja javnost nema uvida su ona AZ obveznog mirovinskog fonda i iznose ukupno 3,2 milijarde kuna, odnosno više od 19 posto ukupnog fonda. PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi OMF imaju oko 1,5 milijardi kuna uloženo u imovinu koja zauzima manje od 1 posto fonda. Hanfa je potvrdila da su člankom 17.a Pravilnika o dodatnim kriterijima i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova odlučili da mirovinci moraju objaviti prvih deset pozicija ulaganja
“Napominjemo da Agencija objavljuje agregirane podatke o strukturi ulaganja obveznih mirovinskih fondova po vrstama financijske imovine”, stoji u odgovoru Hanfe. Prema agregiranom izvješću, mirovinski fondovi najviše ulažu u državne obveznice, ali kupuju i korporativne obveznice domaćih tvrtki u koje je uložena 1,5 milijarda kuna.
U dionice 5,6 mlrd. kuna
U dionice domaćih tvrtki bilo je plasirano ukupno 5,6 milijardi kuna, odnosno više od 12,5 posto naših mirovina, a u dionice stranih kompanija polovica tog iznosa. Prema podacima iz informativnih prospekata fondova vidljivo je da fond menadžeri imaju vrlo različite ulagačke taktike. Tako je AZ sklon ulaganju u strane farmaceutske tvrtke. U fondu tako imaju dionice pet farmaceutskih kompanija: Novaartisa, Pfizera, Rochea, Sanofi Aventisa i Teve, u koje su uložili ukupno 1,2 milijarde kuna. Jedna od stranih dionica u portfelju ovog fonda je i Mercator, u koji je plasirano 237 milijuna kuna. U dobru budućnost industrije lijekova vjeruje i PBZ Croatia osiguranje, čija je imovina na kraju godine iznosila 6,8 milijardi kuna.
U dionicu Krke uložili su 258 milijuna kuna. Jedan od zanimljivijih plasmana je kupnja korporativne obveznice Nexe grupe za 90 milijuna kuna. Erste plavi i Raiffeisen obvezni mirovinski fond vjeruju Agrokoru. Tako oba fonda imaju korporativnu obveznicu najvećeg domaćeg koncerna. Pri tome je Erste uložio samo 63,2 milijuna kuna u Agrokor, dok je Raiffeisen bio šire ruke s plasmanom od čak 364,5 milijuna kuna. Iako Raiffeisen ima imovinu veću od 12,3 milijarde kuna, Agrokorova obveznica čini gotovo 3 posto fonda. Objava samo onih ulaganja koja zauzimaju više od 1 posto fonda nije dovoljno transparentna jer imamo uvid samo u plasmane veće od 74 milijuna kuna.
kao da će tajnošću podataka nešto profitirati. ionako se na kraju dana u sdkk vidi po računima tko je gdje keširao. wau zaradili su 3 milijarde kuna. još 80 godina i bit ćemo uz bok Austriji i Švicarskoj. Nama trebaju domaći mirovinci x 4 sa preko 180 milijardi eura investicijskog kapitala da bi mogli profunkcionirati. još se nismo opravili od sloma 2008 kada je pao index zse i za 284 milijarde kuna smanjena dokapitalizacija zagrebačke burze. ja vadim švicarsko državljanstvo i kćer će mi tamo studirati ekonomiju a vi kako vam drago.