Financijski inspektorat Republike Hrvatske kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna kazne nakon što je nadzorom Hrvatske narodne banke utvrđeno da u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije provodila sve potrebne mjere, radnje i postupke propisane Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Ova je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija. Kazna bi bila i veća da HNB, kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, banku nije izvijestio o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zaba i iskoristila te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu. Odluka je postala pravomoćna 30. listopada 2020.
U HNB-u smatraju da je izrečena kazna primjerena težini prekršaja. Da podsjetimo, netom prije nego što je javnost službeno informirana o nepravilnostima, s čelnog mjesta banke odstupio je, prije isteka mandata, Miljenko Živaljić, a poslije njega i nekoliko drugih članova uprave. No, iz bankarskih krugova čulo se i da je zakazao informatički sustav, a dio odgovornosti koju za to snosi talijanska centrala, platila je hrvatska podružnica. Ipak, imena koja su se spominjala u priči oko pranja novca dovoljno su utjecajna da se „ljudski faktor“ moralnog hazarda nikako ne bi trebao isključiti iz priče o lošim protokolima.
HNB je utvrdio ukupno 11 prekršaja, i to u sljedećim područjima:
– procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa
– identificiranju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija
– prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca
– provedbi mjera pojačane dubinske analize stranaka
– sustavu unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Zaba je, ističu, napravila sljedeće propuste:
– Nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta.
– Nije analizirala pozadinu i svrhu 1126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu.
– Nije se za 2028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.
– Nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1122 sumnjive transakcije.
– Nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija.
Banka je, izvijestili su iz HNB-a, nakon završenog nadzora provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja supervizije. Pritom je iskazala primjeren stupanj spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Između ostaloga, obvezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svojeg sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. U međuvremenu je obavijestila HNB da je provela sve mjere na koje se obvezala.
– Ovaj slučaj naglašava da provedba mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma od banaka ostaje važan prioritet HNB-a te da smo odlučni poduzeti sve mjere kako bi banke poštovale propise u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Hrvatska narodna banka očekuje od banaka da imaju djelotvorne i učinkovite sustave sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji trebaju biti razmjerni njihovoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova. HNB je o rezultatima nadzora, u skladu sa zakonom, detaljno obavijestio Ured za sprečavanje pranja novca kao i sve nadležne državne institucije – komentirali su u HNB-u.
Komentar Zagrebačke banke
U Zagrebačkoj banci komentiraju da je banka odlučno provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa. Cjelokupni set mjera (75) koje je Banka identificirala, a HNB naložila u svom Rješenju, u potpunosti je proveden tri mjeseca prije roka zadanog od HNB-a.
Sažetak rješenja Financijskog inspektorata dostupan je na poveznici https://www.hnb.hr/documents/20182/2953501/h-pravomocna-presuda_ZABA_Klasa-440-08-20-04-63.pdf/.
Hoćete da vas zaba tuži zbog ovakvog glupog naslova?