Svijet se već nalazi u globalnom ratu! No, ovaj put rat se ne vodi bombama, puškama i raketama. Ne, ratuje se – valutama! Najugledniji svjetski ekonomisti i ulagači upozoravaju da je 2013. počela otvorenim sukobom na valutnoj bojišnici.
Euro je opasno jak
Bill Gross, osnivač najveće svjetske kompanije za trgovanje obveznicama, kaže da je u punom jeku utrka zemalja i središnjih banaka za devalvacijom vlastite valute kako bi svoje proizvoda učinili jeftinijima na izvoznim tržištima. – Mi smo već u valutnom ratu. Situacija podsjeća na 1930. I tada su bile aktualne devalvacije – kazao je Bill Gross za njemački Welt am Sonntag i dodao da je “potpuno neizvjesno tko će u tom ratu pobijediti”.
Valutni rat počeo je kada je Japan kao mjeru izlaska iz dugotrajne recesije odlučio tiskati milijarde svježih novčanica kako bi srušio vrijednost jenu i potaknuo izvoz. To je japanski odgovor na Kinu koja već godinama svoj juan drži ispod tržišne vrijednosti i tako svake godine gotovo za jednu četvrtinu povećava izvoz i jača ekonomiju. A na Kinu i Japan odgovorile su i američke Federalne rezerve i guverner Ben Bernanke koji je tiskao svježe milijarde dolara kako bi dao novi impuls najvećem svjetskom gospodarstvu. Odgovorio je i Brazil koji tiskanjem novca i devalvacijom vlastite valute real želi održati konkurentnost. Najveća žrtva u ovome ratu je euro. Njegova vrijednost skočila je u posljednjih šest mjeseci dramatično u odnosu na dolar i jen. U usporedbi s krajem srpnja 2012., euro je u odnosu na dolar početkom veljače ove godine porastao 13,3 posto. Jedan euro je 24. srpnja 2012. vrijedio 1,20 dolara, a 1. veljače 2013. čak 1,36 dolara. U odnosu na jen taj je skok još dramatičniji. Jedan euro je potkraj srpnja vrijedio 94 jena, a krajem prošloga tjedna skočio je na 127 jena. Dakle, u posljednjih šest mjeseci euro je u odnosu na japanski jen ojačao 35 posto!
Posljedica je da su proizvodi koji se izvoze iz eurozone znatno poskupjeli, a japanska i američka roba znatno je jeftinija i konkurentnija. A smanjenje izvoza u uvjetima kada većina eurozone još grca pod teretom krize samo je dodatno guranje Europe u krizu.
– Euro je opasno jak – upozorava premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker.
I francuski predsjednik François Hollande u Bruxellesu je tražio od šefa Europske središnje banke Marija Draghija da odgovori Amerikancima i Japancima i počne raditi na slabljenju europske valute. Draghi može devalvirati euro tako da u optjecaj stavi dodatne količine eura bilo tiskanjem novih novčanica ili kupnjom dolara i jena. No Draghi je odbio bilo kakvu akciju jer se plaši da bi devalvacijom eura pokrenuo inflaciju u eurozoni i pustio je tržištu da slobodno formira tečaj.
Ugledni ekonomist Nouriel Roubini, zvani Dr. Propast, čovjek koji je prorekao globalnu financijsku krizu, u nedavnom je intervjuu kazao da se Europa neće izvući iz ekonomske krize “sve dok Europska središnja banka ne devalvira euro na razinu dolara”. Europski proizvodi bit će konkurenti američkima, smatra Roubini, tek kad se uspostavi odnos eura i dolara u omjeru 1:1.
Japan, Kina, Južna Koreja pa sve do Filipina i Indije, nakon krize u 90-im godinama prošlog stoljeća, kaže ekonomist Ljubo Jurčić, vode zajedničku monetarnu politiku neovisno o MMF-u i zapadnim silama. Oni vode neovisnu monetarnu azijsku politiku na temelju regionalne solidarnosti.
– Azija i Amerika imaju vlastitu ekonomsku politiku i sustav, ali problem je Europa. I sad se pokazuju sve slabosti Europe koja nema jedinstvenu politiku, jer ju vode činovnici. U Europi svi gledaju samo na svoj interes. Tu je puno rogova u vreći, a nema vizije što Europa želi biti – kaže Ljubo Jurčić.
Kontinenti konkurenti
On smatra da su kontinenti postali konkurenti, a Europa se mora probuditi i provesti reindustrijalizaciju nakon čega mora smanjiti i vrijednost eura ako želi konkurirati drugim kontinentima. – Promatrajući iz svemira, Japan je industrijska zona, Amerika šoping centar, Afrika zoološki vrt i park, a Europa muzej. Europa mora odlučiti što želi i donijeti zajedničku politiku – dodaje Jurčić.
Ono što vrijedi za Europu, kaže Jurčić, vrijedi i za nas.
– Morat ćemo devalvirati kunu da bismo povećali konkurentnost. Ali to će biti tek treći korak, nakon što se donesu industrijska i fiskalna politika. Za to je potrebno najmanje tri do četiri godine, nakon čega bi HNB bezbolno mogao kunu oslabjeti prema euru, a to je 10 do 12 kuna za jedan euro – zaključio je Ljubo Jurčić.
>> Norveška kruna 'najseksi' valuta, američki dolar na samom dnu
To je svima jasno, at za kunu sam jos 2008 govorio da je treba srusiti jedno 20-30%,....najmanje. I sto sad,.....samo smo izgubili 5-6 godina.