Videokonferencija lidera 27 država članica EU završila je sinoć burno, ali bez velikog dogovora o udruženom europskom odgovoru na krizu povezanu s koronavirusom.
Italija i Španjolska odbile su pristati na unaprijed pripremljen nacrt zajedničke izjave jer nisu bile zadovoljne što se u njemu ne spominje naznaka izdavanja korona-obveznica, nego se kao odgovor na ovu izvanrednu krizu spominju već postojeći fiskalni instrumenti koji, po njima, nisu dovoljni. Na kraju je sve završilo dogovorom da u sljedeća dva tjedna treba pronaći rješenje. Tijekom trajanja videokonferencije premijer Andrej Plenković objavio je na Twitteru da Hrvatska može računati na 1,16 milijardi eura u Komisijinom paketu ukupno vrijednom 37 milijardi eura za prvi val obrane od koronavirusa.
To su iznosi koji su ranije najavljeni i već postoje u proračunu EU, dok novi instrumenti sinoć nisu dogovoreni. Ništa nalik Marshallovu planu, što je uoči videokonferencije kao cilj navodio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a prije njega i španjolski premijer Pedro Sanchez, nije sinoć dogovoreno. Ako nema kolektivizacije izdavanja obveznica, onda se svaka država članica EU bori protiv koronavirusa sama za sebe, poručio je talijanski premijer Guiseppe Conte.
Njemačka, Nizozemska i slične zemlje opiru se ideji korona-obveznica. Donedavni predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, koji je jednom spašavao euro zonu od dužničke krize tako što je progurao nekonvencionalne mjere otkupa državnih obveznica s efektom tiskanja novca, u komentaru za Financial Times ustvrdio je da odgovor na korona-krizu mora uključivati značajan porast javnog duga svih europskih država. - Gubitak prihoda u privatnom sektoru mora na kraju biti u potpunosti ili djelomično apsorbira kroz bilancu države. Puno više razine javnog duga postat će trajna odlika naših ekonomija i bit će praćene otpisom privatnih dugova - smatra Draghi.
VIDEO Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama
