Kao bomba odjeknula je vijest da se vanjski dug Hrvatske u godinu dana do svibnja 2016. smanjio za 5,1 milijardu eura, na 44 milijarde, ali nema povoda za slavlje jer je to posljedica razduživanja banaka koje se bilježi od 2012. te usmjeravanja države na zaduživanje na domaćem tržištu na kojem refinanciraju inozemne dugove. Tvrtke teško otplaćuju kredite pa im dug tek simbolično pada.
Vanjski dug nastavio se smanjivati, što je prvenstveno posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora koje datira od svibnja 2012., kažu analitičari Raiffeisen banke, a dodaju da je i u odnosu na isti mjesec lani zabilježen znatan pad – za čak 31,7 posto ili 2,7 milijardi eura.
Stale velike investicije
Država je ukupan državni dug prema inozemnim ulagačima smanjila za 10 milijardi kuna na 111 milijardi kuna. Ipak, ukupni javni dug tek je 4,8 milijardi kuna manji nego u svibnju 2015. jer je država razduživanje na stranim tržištima financirala povećanjem zaduženja kod domaćih investitora. Tako je krajem svibnja država u Hrvatskoj dugovala ukupno 174 milijarde kuna. Pomak prema manjem javnom dugu pozitivna je vijest, ali još smo daleko od razina zaduženosti s početka krize kada je javni dug dosezao 170 milijardi kuna. Bilježeći izloženost nefinancijskog sektora stranim kreditorima, razvidno je da javne tvrtke smanjuju svoja dugovanja, što je posljedica povlačenja s tržišta, ali i zaustavljanja velikih investicija. Tako je u godinu dana taj dio gospodarstva smanjio zaduženost za blagih 150 milijuna eura, što je oko milijardu kuna, ali ako se usporede podaci iz 2010., jasno je da su tijekom krize javna poduzeća otplatila oko 10 milijardi kuna stranih kredita.
Zakašnjela plaćanja
Privatne tvrtke i dalje grcaju u problemima. Ukupan im je vanjski dug težak 11,2 milijarde eura, ali na teško stanje upozorava najviše podatak o zakašnjelim plaćanjima koja se iz godine u godinu penju i u svibnju 2016. iznosila su čak 1,85 milijardi eura. Za usporedbu, 2010. bilo je tek 767 milijuna eura vrijednih potraživanja koja nisu plaćena na vrijeme. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupna zaduženost hrvatskog poduzetništva po kreditima iznosi oko 87 milijardi kuna i manja je 4,5 milijardi kuna nego lani. Ipak, i na domaćem tržištu tvrtke su najgore platiše pa je tako oko 30 posto kredita u kategoriji teško naplativih ili nenaplativih kredita kada se uzimaju podaci HNB-a po metodologiji ESA 2010.
– S obzirom na nastavak razduživanja financijskog sektora, ali i uz smanjenje duga komponente opće države te uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu – zaključuju u RBA u analizi o vanjskom dugu. Iako je manja izloženost vanjskom dugu pozitivna, nastavak razduživanja u Hrvatskoj, zamjetan čak i među građanima, ne sugerira jači oporavak investicija bez kojih neće biti moguć ni jači zamašaj gospodarstva, tj. veće stope rasta.
>> Vanjski dug krajem svibnja pao na 44 milijarde eura
bankama, malo sutra.