Nastojanje ministra financija Zdravka Marića da iskoristi gospodarski rast za uravnoteženje državnog budžeta lani je urodilo plodom pa je prvi put u hrvatskim javnim financijama zabilježen višak. Zbog činjenice da je blagajna opće države do 2017. uvijek bila u minusu, ostvarivanje suficita od 2,75 milijardi kuna nominirali smo za gospodarski događaj godine.
Istim trendom javne su financije plovile i u prvoj polovici ove godine pa su u šest mjeseci i prije turističke sezone, koja povuče prihode od potrošačkih poreza, ostvarili višak od 1,6 milijardi kuna, ali nas je nažalost problem Uljanika povukao ponovno prema minusu. Ministar Marić je naime morao već u ovogodišnji proračun upisati čak 3,6 milijardi kuna rashoda za plaćanje Uljanikovih dugova zbog podmirivanja kredita za koje su jamčile bivše vlade pa će Državni zavod za statistiku vjerojatno iduće godine morati iskazati povratak u deficit, ali da se krah škverova nije dogodio, država bi godinu ponovno završila u debelom plusu.
Niži porezi, veći prihodi
Vratimo se ipak na prošlu godinu. Bila je to godina prvih većih poreznih rasterećenja. Prepolovljen je PDV na dio komunalnih usluga poput isporuke vode, električne energije i odvoza smeća, porez na dobit je malim poduzetnicima snižen 40 posto na poreznu stopu od 12 posto, a povećan je i osobni odbitak na 3800 kuna, što je dio zaposlenih lišilo obveze plaćanja poreza na dohodak. Unatoč svim tim rasterećenjima proračun je od poreza utržio veći iznos nego u prethodnoj godini, što je u praksi dokazalo da manji porezi znače aktivnije i uspješnije gospodarstvo, veću potrošnje građana i bolji standard, što se na kraju vrati u obliku većih državnih prihoda.
Primarni suficit, odnosno stanje financija prije plaćanja kamata za kredite i obveznice države, iznosio je čak 12,5 milijardi kuna. Pozitivan trend nastavio se i u prvom dijelu 2018. godine. Prikupljeno je gotovo 60 milijardi kuna prihoda, što je bilo tri posto više nego u istom razdoblju lani, a porezni prihodi rasli su po stopi od 0,8 posto iako je cijeli iznos poreza na dohodak preseljen u blagajne lokalne i regionalne samouprave. Ipak Uljanikovi dugovi pojeli su gotovo cijeli višak koji je gospodarstvo ostvarilo.
Danak je to lošim odlukama vlada koje su se češće usmjeravale prema spašavanju gubitaša, nego poticanju rasta i širenja izvrsnih. U tom kontekstu vrlo je neizvjesno kako će izgledati javne financije u tekućoj godini. Izgledno je da će opća država prijaviti poslovanje na ‘pozitivnoj nuli’ ili u vrlo blagom deficitu, ali priča o Uljaniku pratit će nas i u idućoj godini. Već je u novi proračun uplaniran rashod od 1,5 milijardu kuna za plaćanje dugova pulskog i riječkog škvera. Ukupno to je više od pet milijardi kuna utrošenih na sanaciju gubitaša. Kad se taj iznos usporedi s ukupnim poreznim rasterećenjem u tri godine koje je manje od 6,5 milijardi kuna jasno je da je cijena Uljanika bila nastavak poslovanja u okolnostima skupe države.
>> Pogledajte prosvjed radnika Uljanika i 3. maja na Markovom trgu
Iznos koji će se potrošiti na Uljanik primjerice dovoljan je za izgradnju dva Pelješka mosta, stvaranje deset tisuća održivih radnih mjesta ili pak rezanje opće stope PDV-a na 23 posto. Upozorenje je to da se više ne smiju ponoviti slične odluke kako nam se ne bi ponovila situacija u kojoj idemo korak naprijed da bi nas ubrzo okolnosti natjerale na dva koraka natrag.
Bolji kreditni rejting
Međutim, i u ovim okolnostima Marić je uspio provesti fiskalnu konsolidaciju koja je vidljiva u strelovitom padu udjela javnog duga u BDP-u. Podsjetimo, prvu godinu ministarskog mandata Marić je započeo s javnim dugom od 87 posto BDP-a. Do kraja tekuće godine očekuje se pad udjela javnog duga ispod 75 posto. U tri godine tako je Hrvatska obavila velik posao, što je vidljivo i iz rashoda za kamate koji su s nekadašnjih 12 milijardi kuna ove godine pali na nešto više od devet milijardi kuna.
Javni dug pada i zbog povoljnijeg refinanciranja dugova, što omogućuju povijesno niske kamate na svjetskim tržištima, ali valja pohvaliti Vladu da je iskoristila priliku za jače refinanciranje svojih skupih dugova. Među većim akcijama je bilo i refinanciranje duga cestarskih kompanija. Samo na toj osnovi postignute su uštede od gotovo 400 milijuna kuna godišnje, produljena je ročnost dugova i oni su postali znatno održiviji.
Napravilo bi se i više da je razdoblje rasta iskorišteno i za dubinske reforme koje su mogle ukupne rashode države smanjiti i u apsolutnim iznosima, ali za takve poteze potrebna je jaka politička volja cijele Vlade, a ne samo ministra financija. I u ovim okolnostima realno se nadati povećanju kreditnog rejtinga države na investicijsku razinu u idućem ocjenjivanju koje je na redu početkom iduće godine. Za budućnost javnih financija i cijelog gospodarstva bilo bi ključno da Hrvatska uđe u grupu investicijski sigurnih zemalja.
Nagrađujemo tri najbolje argumentirana glasa čitatelja
Na web-stranici vecernji.hr/gospodarstvenik-godine putem obrasca za prijavu dajte svoj glas jednom od nominiranih gospodarstvenika i gospodarskih događaja godine uz kratko obrazloženje. Tri najbolje argumentirana odabira osvajaju nagrade. Prva je nagrada LG LED monitor (55 cm), druga je nagrada smartfon ALCATEL OneTouch, a treća sat ALCATEL OneTouch. Glasovanje traje do 30. studenoga 2018.
>> Pogledajte štrajk radnika Uljanika zbog neisplaćenih plaća za rujan
Ova vijest sama po sebi nije loša. Nažalost kao školovan ekonomist i busnessman (da ne bude zabune ratovao sam za HR na fronti) znam da nema pretjeranog razloga za zadovoljstvo. Za bolje razumijevanje tog "suficita" treba znat da je danas porezno opterecenje veće nego pred krizu 2007/08 g. Vjerujem jedino u "suficit" koji ce nastati kao plod rezanja troskova ove preskupe drzave (a planirani troskovi su 6.5% veći za 2019g). Uhljebima i proračunskim narkomanima dobro.....nama u privatnom sektoru ostaje kiseli osmijeh ili put pod noge u tuđinu.