Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 108
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PREDSJEDNIK UPRAVE OTP-a

'Dosta je čekanja, gladni smo rasta. U Hrvatskoj nismo imali teškoća'

VL
Autor
Valentina Wiesner
13.12.2018.
u 11:22

Balázs Békeffy, predsjednik uprave OTP banke nakon akvizicije Splitske banke otkriva daljnje planove ove mađarske banke u Hrvatskoj

Nakon što je četiri puta promijenila vlasnika, integracijom u OTP banku Splitska banka nakon 53 godine prestaje postojati. No Balázs Békeffy, predsjednik uprave OTP banke, poručuje da je OTP banka danas – Splitska banka te u prvom intervjuu nakon integracije za Večernjak otkriva daljnje planove.

Integracija je završila. Više ne postoji Splitska banka.

Integracija je završila i to označava jedan uspješan početak jer smo od 1. prosinca stvorili četvrtu najveću banku u Hrvatskoj. Splitska banka time je postala sastavnim dijelom integrirane banke, u koju smo ugradili sve najbolje od obiju banaka. OTP banka danas jest Splitska banka, razvijena iz njezine dugogodišnje tradicije.

Kako ste donijeli odluku o imenu, što je presudilo?

Kako bismo zaista bili sigurni u najbolje rješenje, proveli smo dva opsežna istraživanja tržišta, tražeći od klijenata obiju banaka da izraze svoje mišljenje, pa čak i emocije vezane za ime banke. Sva su istraživanja pokazala da brend OTP banke ima jak tržišni potencijal, dobru vrijednost i iznadprosječnu lojalnost klijenata.

Sjedište je u Splitu.

Da, u novom neboderu koji je posljednje gotovo dvije godine bio sjedište Splitske banke. Smatramo da četvrta banka na hrvatskom tržištu i zaslužuje upravo takvo sjedište. Dio centralnih funkcija, osim u Splitu, i dalje će biti i u Zadru i, naravno, Zagrebu.

Možete li sumirati rezultate integracije: tržišnu poziciju po imovini, udjelima u različitim sektorima, broju zaposlenika... Koliko ste ljudi otpustili, koliko poslovnica zatvorili?

U banci će raditi više od 2000 zaposlenika u mreži od 147 poslovnica, 49 manje nego u dvije zasebne banke, i s više od 500 bankomata. Zauzimamo nešto više od 11 posto tržišta u aktivi, tržišni udjeli integrirane banke u poslovanju s građanstvom i pravnim osobama kreću se od 9 do 14 posto, ovisno o segmentaciji. Složeni postupak integracije zahtijeva i reorganizaciju nekih dijelova poslovanja. Proveli smo skeniranje interesa za dobrovoljne odlaske i vjerujemo da će se najveći dio viška riješiti upravo dobrovoljnim odlascima uz poticajne otpremnine. Usto, neće se produljiti svi ugovori o radu koji istječu.

Na nekoliko ste dana zatvorili poslovnice, isključiti internetsko i mobilno bankarstvo. Mogu li klijenti očekivati još neke tehničke probleme?

Da, to je bilo nužno kako bi se uskladili sustavi, o detaljima smo klijente obavještavali ranije, kao što smo mjesec dana ranije poslali obavijesti da se klijentima Splitske banke mijenja IBAN. U banci ga mogu koristiti još godinu dana, a toliko će im vrijediti i stare kartice koje je izdala Splitska banka, nakon čega ćemo im poslati nove. Ako ih žele ranije, mogu to sami zatražiti u poslovnici. Izuzetak su kartice koje na sebi imaju logo Société Généralea, njih smo dužni promijeniti do isteka prvog kvartala 2019.

Kakvi su daljnji apetiti?

Nakon toliko čekanja zbog integracije, moram priznati da smo gladni. Aktivno smo usmjereni na organski rast i daljnje širenje naših poslovnih aktivnosti. Ne možemo nagađati što će se sve događati u sljedećim godinama, ali pratimo razvoj na tržištu. OTP grupa u ovoj godini raste 13 posto više od drugih bankarskih grupacija u Europi. Prošle godine, osim Splitske, preuzela je i Vojvođansku banku u Srbiji, ove godine podružnicu Société Généralea u Bugarskoj, a u tijeku je i zaključenje preuzimanja podružnice u Albaniji. Time će uskoro biti prisutna na tržištima deset europskih zemalja, a baza klijenata već sad iznosi više od 18 milijuna.

Posljednje tromjesečje bilo je za OTP grupu jako lukrativno: imali ste najveću kvartalnu dobit u povijesti, dijelom zahvaljujući i hrvatskoj podružnici...

Akvizicije već sad pokazuju kako se „ekonomija veličine“ vidi na rezultatima. Ipak, snažan rast prihoda i profitabilnosti rezultat je ne samo akvizicija već i snažnog organskog rasta. Posebna pozornost usmjerena je na proces digitalizacije, što nam je omogućilo da budemo lideri u primjeni novih tehnologija na mnogim tržištima.

OTP i Splitska banka imaju gotovo pola milijarde kuna dobiti. Kakav će biti kraj godine? I što ćete napraviti s profitom? Ide li Mađarsku ili se nešto reinvestira?

Na kraju trećeg kvartala zabilježili smo rezultat nakon oporezivanja od 470 milijuna kuna, a očekujemo i vrlo uspješan kraj godine. U daljnji razvoj sigurno ćemo ulagati, a što se tiče dobiti, o njenoj raspodjeli odlučuju vlasnici.

Jedno ste vrijeme bili dosta propulzivni na tržištu, ponudili i najnižu kamatu za stambeni kredit. Nešto ste posustali s politikom „disrupcije“...

Svako vrijeme nosi neke drukčije mogućnosti na tržištu. Nakon integracije možemo se više posvetiti novim idejama i rješenjima. Vjerujem da ćemo uskoro opet imati novih dobrih vijesti za klijente. Okrećemo se sve više i održivom razvoju, financiramo punionice za električne automobile, a i na vlastite zgrade i poslovnice postavljamo sunčane elektrane gdje god možemo, želimo energetski održive prostore u kojima radimo.

Upravo je u posjetu Hrvatskoj bio mađarski premijer. Koliko poslovanje jedne banke u mađarskom vlasništvu na hrvatskom tržištu opterećuju odnosi politika, ali i odnosi Ine i MOL-a s kojim ste povezani preko figure Sándora Csányija?

Gospodarstvenicima, pa tako i nama u financijskom sektoru, u interesu je razvoj gospodarske suradnje i investicija. Za poslovanje nam je važno stabilno političko okruženje. OTP banka u Hrvatskoj posluje vrlo uspješno i nikada nismo imali teškoća s obzirom na vlasničko porijeklo. Našim klijentima važni su konkurentni proizvodi i usluge, naša stručnost i profesionalna suradnja. 

Komentara 1

MI
midea
16:26 13.12.2018.

sve lopov do lopova , lihvari kojima 2020 stajemo na kraj !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije