Više akcije, manje riječi potrebno je Europi u rješavanju njezinih problema, a u narednom periodu ni regiji neće biti lako: nova bankarska regulativa, pesimizam i strah od nove recesije svakodnevna su briga ulagača. Što učiniti i kako se postaviti u svjetlu tih problema, diskutiralo se na konferenciji “Kako ulagati u turbulentnim vremenima?”, održanoj u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa i pod, među ostalim, pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika.
Iako ih realno ograničava veličina, regionalna tržišta kapitala imaju nezaobilaznu ulogu u pespektivi generiranja budućeg ekonomskog rasta, čulo se na panelu.
A domaće tržište kapitala definitivano je vidjelo i bolje dane od onih kakvi trenutačno vladaju na Zagrebačkoj burzi s prosječnih 15-ak milijuna kuna dnevnog prometa.
– Jedan od ključnih problema domaće burze jest što je tržište neefikasno, a cijene ne odražavaju pravu vrijednost kompanija – primjećuje iz prve ruke investitor Nenad Bakić.
Oporavak trgovanja ovisi i o tome koliko su mali ulagači naučili nakon burzovnog sloma 2008., složili su se panelisti. Perspektive domaće burze odredit će ulazak Hrvatske u klub europskih zemalja što će u očima ulagača povećati interes.
No, kako će regionalna tržišta plivati u narednim godinama ovisit će i o makroekonomskim prilikama u Europi. I okupljeni u dvorani imali su podijeljena razmišljanja hoće li se euro kao zajednička valuta raspasti i tko bi, zapravo, trebao biti spasitelj euzone. Stefano Bonini, pomoćni profesor korporativnih financija na Sveučilištu Bocconi, vjeruje da raspad nije vjerojatan jer bi nastali kaos bio prevelik. – Ne znači da jedna ili dvije zemlje u idućih nekoliko godina neće izaći iz eurozone, no ako pošaljete signal tržištu, ono će to ukalkulirati u cijene. Isto je s eurom – zaključio je Bonini.
Uz tržišta kapitala, svjetla su reflektora na europskim bankama.
– Jake snage koje se u budućnosti odrediti ponašanje banaka su nova regulacija Basel III, smanjivanje izloženosti i politički pritisci na banke. Novi kapitalni i zahtjevi likvidnosti toliko su značajni da diljem Europe postoji bojazan da će Basel III uništiti ekonomije jer se banke primarno bave sobom i prikupljanjem potrebnog kapitala da bi zadovoljile propise – upozorava članica uprave Privredne banke Zagreb Andrea Pavlović.
– Ključno je ojačati europske institucije, no zasad za to baš nema volje jer to zahtijeva odricanje od dijela suvereniteta – kaže savjetnik u HNB-u Neven Matas.Što čini dobru investiciju? Osim zadovoljavajućih financijskih rezultata i perspektive, ulagači i mogućnost da iz nje brzo – pobjegnu.
zašto ovaj priča o dobrom ulagamju kad sam za sebe nije mogao to i isprobati ili on i dalje misli da je investitorima najpoželjnije uzeti lovu a posao -što bude pa nije li on dužan sa zastarama oko pola milijardelijarde tako sam nešto pročitao bez zastare 170 milja ili bliže 180 ..milja --