Maraština se prije devedeset godina prodavala u apoteci, “ka likarija”, i zato je na etiketu svoje maraštine stavio ljekarnički znak. Debit je pak nekoć bio valuta za plaćanje pa su na butelji toga vina novčanice.
Vino od bijelog grožđa rađeno tehnologijom crnoga vina – debit Oya Noya – napravljeno da bude po guštu njegovu didu i nazvano po pismi Tome Bebića, na etiketi ima rudarsku lampu sa žutim svjetlom jer to vino zovu žutina, a ovdje je nekoć bilo rudnika. Tradicija se na toj etiketi oslikava dalmatinskim selom, didom i unukom, diplama, ojkalicama...
Etiketu Opola od lasine krasi crna ruža jer ružičasto vino pravi se od crnoga grožđa. Na lasini je pak zemljovid Skradina jer ta sorta uspijeva samo u ovome području, u krugu od pedeset kilometara. Teška je za uzgoj, no zato daje unikatna i visokovrijedna vina. Dalmatinskim otočjem na etiketi plavine “pliva” modrulj – morski pas, jer iz ampelografije Stjepana Bulića – biblije za vinogradarstvo – izvučeni su sinonimi za tu sortu pa se tako došlo do naziva marasovka, plavac, brajdica, modrulj. Sidro pak znači da se plavina usidrila u Dalmaciji. A na svakoj je etiketi isti logo – kliješta.
Najbolji dizajn
– Naši su stari, kad bi tili popraviti kvalitetu grožđa, kliještima stiskali peteljku i tako prekinuli dotok sokova i posušili bobice. Smanjili bi kvantitetu, a dobili kvalitetu – tumači 31-godišnji Ante Sladić, vinar iz Plastova nedaleko od Skradina.
Lani je međunarodni žiri na bijenalnoj izložbi hrvatskog dizajna “1718” proglasio etikete vinarije Sladić najboljima u kategoriji ambalaže ne samo vina nego svega što se u Hrvatskoj pakiralo posljednje dvije godine. Dizajnirao ih je Damir Bralić. Nedugo nakon toga u Plastovo je stiglo novo priznanje.
Donio ga je Antin Debit ovjenčavši se broncom na ovogodišnjem Decanteru, plativši tako svoj dug zbog sorte koja je nepravedno zapostavljena i dokazavši da autohtone domaće sorte mogu parirati svjetskim vinima. Potvrđuje to i činjenica da je vino babić Antina brata Jurja na istom tom svjetskom natjecanju osvojilo srebro.
– Naš debit raste na 250 metara nadmorske visine, dobili smo za njega 86 bodova, a ti su bodovi još vredniji uzme li se u obzir da se radi o svježem, jednogodišnjem vinu iz 2018. Imamo šest hektara vinograda, pola je pod debitom, a na drugoj polovini nalaze se plavina te na malo škrtijem položaju maraština i lasina. Te četiri lokalne sorte naše su nasljeđe – govori Ante tumačeći kako grožđe na ovoj nadmorskoj visini sazrijeva u specifičnoj mikroklimi u kojoj je danju puno sunca, dok su noći svježe zbog blizine Krke, planina i mora, zbog čega vina zadržavaju kiselost i aromatiku.
– Tlo je raznoliko, od plodnog do škrtog. Nekada je ovdi bilo more, tu su fosilni ostaci školjaka koje su kreirale puno vapnenca bitnog za kvalitetu vina jer im daje mineralnost, što se naročito osjeti u debitu. Rijeka koja je zatim tu tekla, što potvrđuju obluci, nanila je plodno tlo i zato se ovdi mogu raditi različiti stilovi vina, od pjenušavog do prošeka, što je prava rijetkost – kaže Ante, po struci enolog. Agronomski je fakultet on upisao nakon što je završio tri godine elektrotehnike. Studirao je paralelno s poslom kod kuće, a prije nešto više od tri godine otac Marinko prenio je gospodarstvo na sina Antu.
Njihova se obitelj u ovome selu vinarstvom bavi generacijama. Uoči Domovinskog rata bili su uozbiljili proizvodnju, a onda su morali otići. Kad su se vratili, samo je jedan vinograd bio spašen, 2000 loza. Zasukali su rukave, pomalo sadili, poklopilo se da je Marinko dobio otpremninu pa ju je uložio u obiteljski posao.
I Nikola Tesla na etiketi
Danas Sladići imaju butik-vinariju i godišnje proizvedu oko 40.000 butelja vina. Izvoze u SAD, Dansku, Švedsku, Njemačku, Belgiju, Izrael i Švicarsku. Bave se i maslinarstvom i prave ulje od autohtone sorte skradinskoga kraja, krvavice te oblice. Na gospodarstvu imaju i staru konobu u koju se može smjestiti 50 gostiju unutra i isto toliko na terasi pa Antina majka Miroslava i sestra Marina za njih od namirnica lokalnih proizvođača pripremaju hranu, za degustacije, prilagodivši jela vinima.
Iako svi rade sve, Ante je glavni u podrumu, Marinko u vinogradu, a vitalni dida Jure – kontrolira kvalitetu. Sladići namjeravaju ponudu proširiti s pjenušcem i prošekom od lasine, sorte s čijih je 1000 panjeva Ante zasadio novi vinograd godinu nakon što je od oca preuzeo OPG. Jedan od ciljeva ovog mladog vinara jest i napraviti klonsku selekciju i identifikaciju lasine.
Prije šest godina posadili su tribidrag, lozu raširenu po cijelom svijetu koja je kod nas gotovo izumrla. Na etiketi vina koje će uskoro na tržište bit će Nikola Tesla jer je svojedobno na rijeci Krki bio prvi elektroenergetski sustav naizmjenične struje na svijetu i zato što su Amerikanci htjeli zinfandel predstaviti kao svoju sortu, a pokazalo se da je došla iz Dalmacije. U planu im je i babić.
– Cilj nam je povećati prodaju na kućnome pragu, da što više ljudi dovedemo u Plastovo i ispričamo im priču o vinu, nama, povijesti, kulturi – govori mladi vinar, član Udruge Olea, Društva agronoma, LAG-a Krka te korisnik potpore mladim poljoprivrednicima i mjere ruralnoga razvoja koji će, da bi se dalje educirao, upisati organoleptičku vinsku školu WEST, najprestižniju svjetsku instituciju za edukaciju o vinu i žestokim pićima. I koji čvrsto vjeruje da vino iz skradinskoga zaleđa može parirati najboljim svjetskim vinima.
