Iskustva iz Srbije su bolna. Potrošači su postali bezobrazni i počeli čitati mala slova, pa su i naši klijenti sve sofisticiraniji i traže daleko više. Izbor je bio da se ubijemo ili umijemo, tako da smo se kao agencija prilagodili tim bezobraznim klijentima i da smo, kao što su drugi počeli davati majice i slično, i mi počeli davati više usluga za isti ili manji novac. Kazao je to Ivan Stanković iz srbijanskog Communisa na panelu "Oči otvorene – novčanici zatvoreni" ili "Kako je recesija trajno promijenila i ponašanje potrošača i marketing kompanija" na Weekend Media Festivalu u Rovinju.
Istraživanja koja pokazuju da 78 posto ispitanika u SAD-u tvrdi kako je globalna kriza promijenila njihove navike i mentalitet na bolje te se ni nakon krize neće vratiti ranijim potrošačkim navikama (postojanje novog trenda tzv. staycationsa ili provođenja odmora kod kuće te da je 12 posto Amerikanaca otkazalo pretplatu na časopise, a svega ih se jedan posto odreklo interneta) lako bi se, čulo se je, mogla preslikati i na stanje u regiji. Jedino što smo sada bliži Amerikancima, koji sada više sliče na nas, umjesto mi na njih, nastavio je u duhovitu tonu Dimitar Kovačevski, direktor Grupacije Makedonski Telekom i T-Mobilea Makedonije, ističući da su potrošači u krizi, koja je u Makedoniju stigla tek ove godine, obrazovaniji, socijalno povezaniji i daleko obazriviji u trošenju. Nula je, tvrdi, sad glavni igrač na telekomunikacijskom tržištu, što znači da operater ne smije imati nikakve skrivene troškove. Premium potrošač i dalje želi ostati premium, no umjesto novih brendova sada traži nove, alternativne načine kako to ostvariti.
Da je cjenovna konkurencija najvažnija u recesiji, potvrdila je i Nataša Rapaić, operativna direktorica sektora za marketing i privatne korisnike HT-a, ističući kako je bazični servis kriza najviše pogodila te se postotak minuta iz mobilne telefonije ponovno vraća u fiksnu, čak i među tinejdžerima, za koje je takva usluga bila "dinosaur". Potrošač traži nižu cijenu, pri čemu mu u HT-u izlaze u susret. Naravno da ih tako kriza „lupa“, kazala je, no s druge ih strane izvlači luksuz MAX ADSL i MAX TV „za jednu kunu“ koje korisnici sve više koriste jer manje izlaze pa tako manje troše, a i odgađaju ga platiti. Sve to najbolje pokazuje da je kupac evoluirao i radi pažljivije izbore, dok kompanije u svakoj kampanji gledaju povrat tzv. investmenta, pri čemu su, privremeno, najviše stradali oglašivački budžeti i ulaganja u brendove, dok su promocija i „discount“ veći.
Žana Goić, direktorica sektora korporativnih komunikacija Ine, kaže da se recesija u njihovu primjeru najviše odrazila u dijelu trgovine u maloprodajnim servisima, gdje se više ne dolazi u veću kupnju nego tek po novine i druge „low margin“ proizvode. Što se tiče oglašivačkih budžeta, kao i u ostatku industrije, oni su manji, što se najbolje da usporediti sa 2008. kad je Ina bila među 50 najvećih oglašivača u RH, lani je bila 60., a ove godine vrti se oko 90. mjesta.
No, iako su oglašivačke budžete srezali, svi od marketinških agencija s kojima rade očekuju veću učinkovitost i imaju veće zahtjeve. Prije smo, smije se Stanković, imali partnerstvo dvije strane, a sad „grupnjak“ jer se traže i dodatna partnerstva s medijima… U prehrambenom sektoru pak pada prodaja brendova i raste prodaja privatnih trgovačkih marki s obzirom na to da su plaće iste kao i lani, a hrana skuplja, kazala je Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Groupa iz BiH. A da je potrošač promijenio i marketing kompanija i agencija, najbolji je primjer makedonski Tikveš, najveća vinarija na Balkanu, u kojem su, rukovodeći se činjenicom da je cijena danas najvažniji faktor, četiri svoja prodavanija vina prepakirali u novu, jeftiniju ambalažu te uložili u njegovo oglašavanje. Rezultat – zadržali su prodaju na istoj razini, a do kraja godine očekuju da će ona i rasti.
Kriza je revolucija ili evolucija, koju mi nazivamo i teorijom velike nužde. Sve nas je natjerala da se promijenimo, a tko nije – neće preživjeti – kazao je Stanković.
