Čim je objavljena vijest o odlasku Željka Rohatinskog, analitičari jedne banke izašli su s procjenom da će tečaj “kratkotrajno” oslabiti na 7,60 kuna za jedan euro, ali pitanje dana što će se na duge staze događati s kunom ostaje bez odgovora! Ekonomist Guste Santini izračunao je da bi odlazak Rohatinskog zemlju mogao stajati 225 milijuna eura godišnje, povećaju li se kamatne stope samo za 0,5 posto godišnje!
>> Milanović: Rohatinski, niste smijenjeni, rekli ste da odlazite
Umanjuju negativni efekt
Premijer Zoran Milanović i njegovi ministri rastrčali su se na sve strane da umanje negativan efekt krupne kadrovske promjene, s porukom da će sve ostati po starom. Boris Vujčić tako je i službeno postao jedini kandidat za guvernera, a potvrda se očekuje u Saboru u idućih mjesec dana. No, ispostavilo se da su za Milanovićev telefonski razgovor s guvernerom članovi Vlade doznali kad i ostali. Rohatinski nije krio razočaranje zbog odlaska, a Milanović pak ljutnju što se nije povukao u diskreciji, pa je njegov “telefonski otkaz” postao predmet podsmijeha i kritika. Josipović mu je i ovaj put držao stranu, koalicijska partnerica Vesna Pusić nije skrivala iznenađenje kao ni Linić, ali kazala je da je Vujčić dobar izbor.
– Vujčića svi znamo, godinama se pripremao za tu ulogu, zna što je europska monetarna politika, zna što je monetarna unija, kako ići prema njoj, kako se pripremiti. Malo tko toliko zna o tim aspektima. On će kvalitetno osigurati kontinuitet u vremenu koje slijedi – pojašnjava potpredsjednik Vlade Branko Grčić, i sam iznenađen reakcijama na odlazak Rohatinskog. Uvjeren je da micanje Rohatinskog iz HNB-a neće utjecati na rejting zemlje, tim više što su monetarna i izvršna vlast čvrsto podijeljene.
– Rejting će puno više ovisiti o stvarima koje radi Vlada, a ne guverner, koji će sam određivati smjer monetarne politike – smiruje Grčić.
Pristaše stabilnog tečaja s Vujčićem traže sigurnost i kontinuitet, protivnici pak nadu u promjene. Tako sadašnjoj “monetarnoj” vlasti blizak ekonomist Velimir Šonje očekuje politiku kontinuiteta, što je “jedino razumno u ovom trenutku”, a slične poruke stižu i iz bankarskih krugova, koji se klone javnih komentara.
– Nova osoba mogla bi unijeti promjene koje ne bi dovele do negativnih očekivanja, što bi se moglo dogoditi ako ih provodi stari guverner – tvrdi jedan od zagovornika plivajućeg tečaja Vladimir Gligorov. Sličnu tezu zastupa i ekonomist Ljubo Jurčić, koji se bez zadrške složio s potezom bivšeg političkog suparnika Milanovića.
– Ako je HDZ izgubio vlast zbog ekonomske situacije, ni guverner Rohatinski se ne može amnestirati od odgovornosti za stanje u zemlji jer je ekonomska i socijalna situacija značajnim dijelom rezultat monetarne politike. Radi se o političkom pravilu i on je tu odgovornost trebao preuzeti na sebe i otići bez parade – kaže Ljubo Jurčić.
Neće voditi u nemire
– Rohatinski je u drugom mandatu trebao puštati tečaj i zabraniti deviznu klauzulu. Činjenica što nije bilo dobre gospodarske i ekonomske politike nije bila izlika da on ništa ne čini. Poštujem to što se dosljedno držao svoje politike, ali bio kriv za stanje u zemlji ili ne, treba prepustiti čelno mjesto drugome – kategoričan je Jurčić.
– Volio bih da se promjene guvernera događaju transparentnije. Ubuduće bi trebalo konzultacije o izboru guvernera provoditi i završiti 3-6 mjeseci prije isteka mandata, a samu tranziciju u monetarnoj vlasti obavljati na miran, dogovoren i koordiniran način koji neće otvarati suvišna pitanja. Vujčić možda nema političko iskustvo i talent koji su u jednoj fazi mandata guvernera Rohatinskog pridonijeli razvoju njegove karizme, no u pogledu stručnosti dobivamo čovjeka koji je al pari prethodniku, a kada je riječ o poznavanju europskih institucija, usudio bih se reći da Vujčić uživa određenu prednost – kaže Šonje. Jurčić pak za Vujčića kaže da je bistar te da sigurno neće napraviti pogrešku i ići u jednokratnu devalvaciju koja bi proizvela socijalne posljedice i velike nemire.
– Vujčić ne može srušiti tečaj jer bi došlo do socijalnog bunta, to bi donijelo više štete nego koristi. Na potezu je Vlada, a redoslijed mora biti takav da prvo Vlada mora reći hoće li čuvati stabilnost javnih financija po cijenu gubitka sto tisuća radnih mjesta ili povećavati zaposlenost za sto tisuća radnih mjesta. Nakon što to učini, vlast može tražiti potporu monetarne politike – tvrdi Jurčić.
Kriza u EU ce trajati jos najmanje do kraja desetljeca. U Hrvatskoj puno duze...