Ministarstvo gospodarstva primilo je 94 zahtjeva tvrtki za pomoć iz tzv. modela C, koji podrazumijeva otpis državnih potraživanja ili njihovo pretvaranje u vlasnički udio, ali još nijedan projekt nije priveden kraju. Najviše zahtjeva, njih 70, obrađuje Ministarstvo gospodarstva, a ostale resori poljoprivrede, turizma i graditeljstva.
Programi na ocjeni
– Većinom su nam se obratila mala i srednja poduzeća sa 5 do 20 zaposlenih, a ima i tvrtki bez zaposlenih. Dvadeset naših stručnjaka radi na tim zahtjevima i u svakodnevnoj je komunikaciji s tvrtkama, ali problem je što oni ne razumiju da se posao mora provesti u skladu s europskim pravilima o potporama. Na isti način na koji se ocjenjuju programi restrukturiranja brodogradilišta, ocjenjuju se i ti programi za pomoć, kaže ministar Đuro Popijač te objašnjava da za svaki program restrukturiranja vlasnici moraju osigurati 30 do 50 posto vlastitog udjela.
– Za desetak smo programa procijenili da zadovoljavaju zadane kriterije i poslali smo ih na daljnju obradu, kaže Popijač. Nakon što zahtjev prođe prvu stubu i dobije zeleno svjetlo resornog ministarstva, predmet se seli u Ministarstvo financija te Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja. Olgica Spevec, šefica te agencije, kazala je u ponedjeljak da njezina agencija još nije dobila nijedan predmet na ocjenu! Očekuje se da bi Badel mogao biti prva tvrtka koju će država pokušati sanirati putem modela C, dobrim dijelom i zbog toga što tvrtke iz sektora poljoprivrede ne podliježu strogim bruxelleskim pravilima o državnim potporama.
Badel čeka potpis ministra financija Ivana Šukera, koji vjerojatno nema osobita razloga da se izlaže kako bi spasio problematične tvrtke kad se sve češće spominje da mu je ministarska karijera na zalasku. Inače, program A nudio je obrtna sredstva za poslovanje, a model B kredite za investicije. Više od pola godine nakon što su ponuđeni povoljni državni krediti, pokazalo se da projekt kreditiranja poduzetnika nije ostvario željene učinke. Od početne dvije milijarde kuna, do studenog je potrošeno 730 milijuna, a kada su programi A, B i C najavljivani, spominjalo se desetak milijardi kuna.
Vatrogasna mjera
Hrvatska se nalazi u velikom paradoksu, s jedne strane zemlju trese kreditna suša i masovna nelikvidnost, a s druge bankarski su trezori puni novca i banke ne znaju kamo će s njime. Iz Vlade se ne može dobiti precizan odgovor što će biti s mjerama i treba li očekivati nove. Predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev kaže da je u trenutku vrlo visoke nelikvidnosti u sustavu i visokih kamata na obrtna sredstva model A ispunio funkciju kao "vatrogasna mjera" za pomoć gospodarstvu.
– To se potvrdilo vrlo velikim interesom na prvim natječajima za dodjelu kvota poslovnim bankama, kada su njihove ponude gotovo dvostruko premašivale iznose raspoloživih sredstava. Velik je uspjeh modela A i snižavanje kamatne stope za kredite namijenjene obrtnim sredstvima. Kamatne stope prije provođenja modela nerijetko su bile i dvoznamenkaste, a prosječna je kamatna stopa na kredite odobrene po modelu A ispod 5 posto, kaže Kovačev. Bankari kažu da novac stoji neiskorišten jer nema projekata, poduzetnici pak da su bankarski kriteriji tako strogi da ih malo tko može iskoristiti. – Model B bio je namijenjen poticanju investicijskih ulaganja poduzetnika, a u krizi se i najhrabriji teško odlučuju za nova ulaganja, ističe Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a.
Kakma - slažem se s vama Ja sam se pobrinuo za svoje rođake,,eh kad bi se svi brinuli za svoje,ne bi od države tražili pomoć Hebrang