Rekordi, rekordi i rekordi. I to oni pozitivni. Za njih je 2020. godina, koju većina svijeta želi što prije zaboraviti, bila najbolja do sada. Brojke su skočile nebu pod oblake, zarada isto. Govorimo, naravno, o svjetskom tržištu videoigara koje je, iako već godinama u stalnom porastu, zbog krize izazvane koronom i, posljedično, najprije proljetnog, a sada i jesensko-zimskog lockdowna, lani doživjelo veći skok od onoga koji su mu čak i najpozitivniji analitičari predviđali. Prošle se godine u toj branši “okrenulo” gotovo 175 milijardi dolara, što je porast od čak 20 posto u odnosu na 2019. godinu. Koliko je to mnogo, najbolje pokazuje usporedba s filmskom industrijom koja je, uključujući prodaju ulaznica i streaming-servise poput Netflixa, lani vrijedila oko 100 milijardi dolara.
Konzole na drugom mjestu
Brojke je, referirajući se na podatke i istraživanja raznih analitičkih tvrtki diljem svijeta, objavio portal GamesIndustry. biz, a prema tim istim procjenama već 2023. godine “gaming” industrija doseći će vrijednost od 200 milijardi dolara. Točno dvostruko više od filmske. Danas nas, brojke ne lažu, mnogo više od onih hollywoodskih zanimaju neki drugi svjetovi i junaci. Kompanija Nielsen, koja je provela anketu na uzorku od 50 tisuća ljudi, objavila je kako je lani 55 posto državljana SAD-a zaigralo neku videoigru. Čak i oni koji to prije nisu činili pokleknuli su pred dosadom i nedostatkom sadržaja izazvanog lockdownom, a mnogima je to bio i način socijaliziranja sa svijetom. Stavi slušalice na uši, mikrofon pred usta i provedi nekoliko sati s prijateljima, malo uz igru, malo uz razgovor, kad već ne možeš u šetnju, kafić, teretanu. Koronavirus je “gejmere” na neki način još više spojio umjesto da ih odvoji.
Najviše smo se, kažu podaci portala GamesIndustry, igrali na mobitelima. Tu smo i najviše potrošili, oko 86 milijardi dolara. Slijede konzole s 51 milijardom dolara, a na začelju je igranje na računalu vrijedno otprilike 37 milijardi. Zanimljiva je i informacija da su tri četvrtine zarade došle od tzv. mikrotransakcija, odnosno prodaje unutar samih igara. Taj financijski model koji se zasniva na tome da sama igra uglavnom bude besplatna, ali ste zato za novac prisiljeni kupovati različitu opremu unutar nje kako biste mogli napredovati, najpopularniji je na igrama za mobitele. Upravo je i većina igara koje izrađuje Nanobit, da nas i naša najjača tvrtka kad su u pitanju videoigre, bazirana na tom modelu. Podsjetimo, upravo je Nanobit prije nekoliko mjeseci u akviziciji vrijednoj milijardu kuna prodan švedskoj Stillfront grupi, što je ocijenjeno gospodarskim pothvatom 2020. godine.
Veliko kinesko tržište
Nanobitove igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini igra ih više od 10 milijuna aktivnih igrača sa svih kontinenata. Uz Nanobit, u Hrvatskoj postoji još nekoliko jakih tvrtki fokusiranih na razvoj videoigara, među kojima su Lion game Lion, Croteam, Cateia, LGM i Gamepires i drugi. Prema europskom i svjetskom prosjeku, godišnji rast u industriji računalnih igara iznosi od 10 do 15, a u Hrvatskoj čak 50 posto, i to bez institucionalne potpore takvoj vrsti sektora. Iako još nisu poznati podaci za prošlu godinu kad je u pitanju Hrvatska, prema nekim brojkama industrija izrade videoigara kod nas bi mogla prijeći vrijednost od pola milijarde kuna. Samo od 2016. do 2018. vidjeli smo rast prihoda sa 130 na 325 milijuna kuna. Porastu vrijednosti te industrije pridonosi i veliko kinesko tržište, koje se procjenjuje na 46,1 milijardu dolara. Zanimljivo je i kako u toj zemlji igre igra podjednak broj muškaraca (51%) i žena (49%).
VIDEO Alemka Markotić: Strpimo se još dok je hladno, da se onda u proljeće i ljeto vratimo normalnijem životu!
