Hrvatska je jedna od najteže pogođenih članica COVID krizom pa su sve uči uprte u Fond za oporavak i otpornost unutar kojeg je Bruxelles na raspolaganje stavio 9,6 milijardi eura, od čega 6 milijardi bespovratno. Tu priliku bez presedana Hrvatska mora iskoristiti za ubrzavanje reformi i usmjeravanje što je više sredstava moguće prema privatnom sektoru umjesto da posluži tek kao instrument povratka na staro. Moglo se to čuti na virtualnoj konferenciji ‘‘Europski fond za oporavak i otpornost za hrvatsku tranziciju’ u organizaciji The Economista u suradnji s HESA Groupom i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika.
Pandemija je u Hrvatskoj preokrenula povoljne ekonomske trendove i višegodišnji rast pa je BDP lani pao rekordnih 8,3 posto. Kriza je prilika da se preispita dosadašnja formula rasta i jačanje njegova potencijala. Next Generation EU, instrument EU iduće generacije, privremeni je instrument oporavka EU; od 750 milijardi eura najveći dio od 672,5 milijardi eura bit će plasiran kroz Fond za oporavak i otpornost namijenjen kao pomoć članicama da adresiraju ekonomske i socijalne posljedice pandemije istovremeno podupirući zelenu i digitalnu tranziciju.
Hrvatska iz Fonda može računati na iznos koji premašuje 11% BDP-a, čime bi poduprijela investicije i reformske zahvate da iz krize izađe snažnija, ali pod uvjetom da se novac adekvatno iskoristi. Za otključavanje tih resursa članice moraju pripremiti nacionalne planove oporavka i otpornosti u kojima će izložiti reformske i investicijske ciljeve do 2026. te ih podnijeti EK do kraja travnja.
Idući tjedan u javnoj raspravi
Govoreći u uvodu predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da Nacionalni plan za oporavak i otpornost u javnu raspravu ide idućeg tjedna s namjerom da bude usvojen na Vladi 29. travnja nakon diskusije u parlamentu.
– Pred Hrvatskom je generacijska prilika s obzirom na 30 milijardi eura za oporavak i razvoj koje će imati na raspolaganju u budućnosti”, rekao je Plenković.
Istaknuo je da se program temelji na šest područja, među kojima je prvo i najveće ekonomija s naglaskom na zelenoj i energetskoj tranziciji. Drugi stup je reforma javne uprave, pravosuđa i aspekti državnog vlasništva i boljeg upravljanja. Slijedi obrazovanje, znanost i istraživanje gdje je cilj dosegnuti globalne trendove, uključujući i one 4. industrijske revolucije. Dokument u četvrtom stupu predviđa jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva kako bi se olakšalo stvaranje više radnih mjesta, posebice putem samozapošljavanja te jačanje socijalne uključenosti. Slijedi reforma zdravstva za bolju učinkovitost i dostupnost uz manje gubitaka u proračunu. Zadnji aspekt reflektira obnovu javnih i privatnih zgrada nakon razornih potresa u Zagrebu i na Baniji.
Voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli istaknula je da je Hrvatska proteklih godina poduzela korake za promjenu ekonomskog modela, od fiskalne konsolidacije do reformi na tržištu rada i roba što je omogućilo solidan rast, ali nedovoljno otporan.
– Hrvatska je još uvijek ranjiva i otvorena na vanjske šokove, upozorava Capannelli.
Smanjiti ovisnost o državi
Među nužnim izazovima podcrtava preveliko oslanjanje na javni sektor, efikasnost državnih tvrtki te kvalitetu institucija - pravosuđa i administracije. Iako se često obrazovanje ističe kao domaća prednost, Capannelli kaže da njegova kvaliteta nije dovoljna za postizanje konkurentnosti u novim industrijama. I konačno, iz Svjetske banke poruka: povećanje potencijala rasta nije dovoljno ako rast nije uključiv, više treba uključiti žene i mlade. Álvaro Santos Pereira iz OECD-a među prioritetima Hrvatske vidi jačanje korporativnog upravljanja posebno u državnim tvrtkama.
– Donedavno je država bila u biznisu proizvodnje piva, a za to stvarno nema potrebe. To ne znači da se sve mora privatizirati, ali se može otvoriti i smanjiti ovisnost o državi, kaže. I u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak poručuju da će iz aspekta Fonda fokus biti na privatnom sektoru, smatraju da je COVID ubrzao potrebe za promjenama i u modelu rasta, a Fond za oporavak i otpornost dolazi u pravo vrijeme.
– Bez dobre kombinacije i suradnje privatnog i javnog sektora bit će teško postići napredak. Vjerujem da će jači fokus na privatni sektor dati bolji rezultat što će biti fokus HBOR-a, rekao je savjetnik Uprave Hrvoje Galičić.
U javnosti je s nevjericom dočekana informacija da je Vlada predvidjela čak 90% novca iz Fonda za javne projekte, a tek 10% za gospodarstvo koje bi trebalo biti zamašnjak oporavka. Postoci su šokirali poduzetnike, no ministar gospodarstva Tomislav Ćorić umiruje da omjer nije konačan. Da će poduzetnici itekako glasno prosvjedovati protiv takve alokacije potvrdio je i uključivanjem na konferenciju Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika u osvrtu da oni inzistiraju da se poduzetnici uključe u pripremu dokumenta smatrajući da bi najmanje 50% bespovratnih sredstava trebalo ići izravno privatnom sektoru.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
