Projekti vodne infrastrukture među najuspješnijima su povlačenju europskog novca, no to bi moglo doći pod upitnik. Hrvatska zajednica županija upozorila je da zbog velike vrijednosti tih projekata, potencijalne penalizacije u slučaju nepravilnosti u kasnijim fazama dosežu desetine milijuna kuna godišnje.
Budući da padaju na teret javnih isporučitelja vodnih usluga koji za to nemaju budžet, u pitanje dolaze realizacije započetih projekata, ali i pripreme novih, ukupno osam milijardi kuna investicija. Budući da se greške događaju, a europski prosjek uskrata kreće se od 5 do 7 posto vrijednosti projekata, Zajednica županija predlaže definiranje jedinstvenih pravila i postupaka stručnih nadležnih tijela da se (nenamjerne) greške svedu na najmanju mogu mjeru, a dogode li se ipak, da ih pokrije državni fond. – Fond je zadnji u lancu.
Osnova našeg prijedloga je da se sve poduzmu svi koraci da se spriječe penalizacije koliko je najviše moguće – kaže predsjednik Zajednice županija Goran Pauk.
Ako se računa europski prosjek penalizacija, riječ o iznosima koji ugrožavaju komunalne tvrtke nositelje projekata. Stoga župani predlažu da se definiraju i usklade pravila po kojima će se provoditi projekti, odrede nadležna tijela koja će u zadanom roku dati obvezujuće mišljenje je li dokumentacija uredna, kao i da se u pripremu i provedbu aktivno i odgovorno uključe stručne službe u lancu iznad javnog naručitelja. Ilustrira da u lancu, primjerice, ocjene projekta sudjeluje Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU, Ministarstvo financija, Ministarstvo zaštite okoliša te Hrvatske vode, nerijetko i s različitim mišljenjima.
– Naši prijedlozi idu u smjeru da nitko ne bježi od svoje odgovornosti nego da svi stoje iza jednog usklađenog stava, a ne da nositelj projekta snosi sve rizike – kaže Pauk. Uobičajena europska praksa uskrate sredstava, pod uvjetom da one nisu posljedica namjernog iskrivljenog postupanja već nesigurnosti ili neupućenosti u tijek postupka ili provedbe natječaja, je da se ona isplaćuju iz javnih izvora, smatraju u Zajednici županija. Pod pretpostavkom da javne tvrtke moraju vratiti između pet i sedam posto odobrenog novca, u fond bi država na raspolaganje trebala staviti oko 60 milijuna kuna godišnje, a iznos bi se osigurao iz državnog proračuna, Ministarstva i Hrvatskih voda. Na pitanje zašto bi se javnim novcem sanirale greške onih koji pripremaju projekte, a riječ je uglavnom u onima koji rade u javnom sektoru, Pauk smatra da je to pogrešna percepcija.
– Čak i u najboljem slučaju pogreške se događaju, pokazuje to i europska praksa, zato i želimo spriječiti boljom suradnjom svih nadležnih. Državi je u interesu pomoći realizaciji tih projekata jer će to u konačnici generirati 25 posto PDV-a koji će ići u državni proračun – ističe Pauk.
Prema europskim pravilima, financijske korekcije utvrđuju se od 5 posto do 100 posto ugovorenog iznosa projekta, a nepravilnosti se utvrđuju u pojedinim kasnim fazama realizacije. Primjerice, korekcija se može utvrditi i pet godina nakon završetka projekta i završnog plaćanja, a kontrolu provodi Ministarstvo regionalnog razvoja, ARPA, Ministarstvo financija, Europska komisija i Europski ured za sprečavanje prijevara (OLAF). Iskustvo na terenu, dodaju u Zajednici županija, pokazalo je da takav tip penalizacije u praksi znači blokade realizacije započetih projekata, financijske blokade komunalnih tvrtki, do odbijanja pripreme novih projekata zbog straha da će se sredstava uskratiti jednom u budućnosti.
Muljatori se unaprijed grebu da im drzava i gradjani budu "osiguravajuca tvrtka". Malo morgen...da je pameti u RH....