Banka Kovanica, sa sjedištem u Varaždinu i tržišnim udjelom od tek 0,29 posto, postigla je, prema HNB–ovu polugodišnjem izvještaju, najbolju profitabilnost među malim bankama i treću na tržištu. O poslovanju smo razgovarali s predsjednikom uprave Nicolom Ceccarolijem.
Nekoliko godina čistite portfelj; od 2015. u plusu ste, upravo ste ostvarili polugodišnju dobit od 6,5 mil. kuna i godišnji povrat na kapital veći od 10 posto. Upravo to ste i najavili kad smo razgovarali prije dvije godine.
Ključ je uspjeha dobro provedeno restrukturiranje i fokusiranje na poslovanje s građanima, posebno na potrošačke kredite koji su nam “core business” i glavna konkurentska prednost u odnosu na tržišne lidere. Nemamo ambiciju biti “one-stop-shop” poput velikih banaka, nego se fokusirati na nekoliko niša, a potrošačko kreditiranje jedna je od njih. Zahvaljujući uspjehu u retailu, sad smo spremni rasti i u segmentu poslovanja s poduzetništvom. Imamo dovoljno likvidnosti a omjer kredita i depozita ispod je tržišnog prosjeka.
Zbog situacije s Agrokorom većini je banaka dobit rapidno pala ili su u minusu. Koliko ste vi izloženi grupaciji?
Nakon inicijalne traume zbog problema jedne od najvećih poslovnih grupa na Balkanu, očekujemo i pozitivne efekte: unaprijedit će se konkurentnost i rezultati. Izravna i neizravna izloženost Kovanice Agrokoru i povezanim poduzećima jest – nula, zahvaljujući solidnom menadžmentu rizika i superviziji HNB–a. Posljednjih godina imali smo razboritu superviziju koja je spriječila kulminaciju fenomena “bankarstva u sjeni”.
Prije nekoliko godina imali ste visok udio loših kredita, ali i pokrivenost od gotovo 70 posto. Koliko ste smanjili NPL–ove?
Među kreditima odobrenima od 2014. nema loših plasmana, a pokrivenost loših kredita rezervacijama danas je približno 80 posto. Udio je loših kredita gotovo osam posto.
Kakva vam je strategija?
Imamo fokus na “retail” i sporedno na mala i srednja poduzeća kod kojih smo usmjereni na financiranje obrtnog kapitala. Želimo im pomoći u rastu, a kreditiranje baziramo na financiranju kratkotrajne imovine. Cilj nam je u idealnim uvjetima, kad su svi standardi kreditiranja ispunjeni, poduzetnicima odgovoriti u tri radna dana i tako smo među najbržim igračima u industriji. Iako je cijena kapitala važna, poduzetnicima je još važnija brza i jasna povratna informacija.
Imate adekvatnost kapitala gotovo 18 posto, a u 2014. bili ste na samom rubu s 12,5 posto... Koliko je matična banka morala uplatiti dodatnog kapitala?
Nije bilo uplate novog kapitala u posljednje tri godine, isplaćena je mala dividenda i reinvestirana je u kapital banke. Emitirali smo neke male iznose kapitalnih instrumenata institucionalnim ulagačima. Zbog solidnog rasta profita, kapitaliziranost nam raste i adekvatnost kapitala iznosit će 19 posto. Planiramo približiti se tržišnom prosjeku, a zna se da je hrvatski bankarski sustav među najkapitaliziranijima u svijetu.
Već dulje traje okrupnjivanje uz tvrdnju da je banaka previše. Kakva je vaša perspektiva?
Industrija se masovno konsolidira, ne samo u Europi nego i u svijetu. To je rezultat ekonomije veličine i ekstremno konkurentnog okruženja koje radi pritisak na erodiranje dobiti i povećava regulatorne i troškove usklađenosti. Novi računovodstveni standardi dodatno će ih povećati. Istodobno, tehnologija ima vrlo disruptivnu ulogu: ekstremno je jeftina u odnosu na 20 godina prije i ruši tradicionalno značenje ekonomije veličine – nije više potrebno biti gigant da biste bili konkurentni. Bit će prostora za učinkovite i uspješne igrače dok god mogu kombinirati prednosti malih banaka, poput osobnog pristupa i brze usluge, te benefite tehnologije.
Digitalizacija: možete se uskladiti ili propasti, nema trećeg
Digitalizacija i FinTech ključna su tema u bankarstvu – očito ih vidite kao priliku, a ne kao prijetnju. Pripremate li se za “otvoreno bankarstvo” u 2018.?
Uvijek se prisjećam što je Bill Gates rekao 90–ih: bankarstvo je nužno, banke nisu. Tehnologija će ga promijeniti zauvijek i nabolje. I mi razvijamo najsuvremenije mobilne platforme za čiju nam je implementaciju partner tvrtka ABBA iz Osijeka. Banka će se sljedeće godine uskladiti s PSD2 direktivom koja otvara prostor trećim igračima za pružanje platnih usluga na području EU: možete se uskladiti ili propasti, nema treće opcije. Ne možemo predvidjeti sve posljedice, ali nema sumnje da trebamo biti pripremljeni: nije nužno samostalno razviti aplikacije nego ih primjenjivati. Postoji također tehnologija za kreditiranje P2P (person to person – osoba osobi, op. a.), da ne govorimo i o okviru za trgovanje kriptovalutama u koje ulaže sve više institucionalnih investitora. Nacionalna banka Estonije najavila je lansiranje svoje kriptovalute prva u Europi. Mi imamo projekt za implementaciju PSD2 direktive koji bi trebao biti realiziran 2018., a uključuje i sve zaštite protiv pranja novca i sigurnost podataka. Okruženje je iznimno konkurentno; na njemu je nekoliko stotina novih igrača; od velikih poput Facebooka, Googlea i Amazona do mnogo malih specijaliziranih FinTecha. Nema sumnje da će PSD2 unaprijediti uslugu za klijente i smanjiti troškove. Dobrih primjera ima u financiranju u društvenom poduzetništvu, od P2P posuđivanja i crowdfundinga do raznih oblika asset-menadžmenta. Zainteresirani smo za razmatranje dobrih, specijaliziranih platformi za takve usluge.
Pratite nas
