Regulativa koja regulira investicije u Hrvatskoj je zadovoljavajuća, i po opsegu i po sadržaju, no problem je birokracija koja procese oteže unedogled te se u međuvremenu promijene i regulativa i uvjeti pa mnoge investicije ostanu nerealizirane, rečeno je na panelu "Sektor energetike", a koji se održao u sklopu konferencije InvestCro jučer u Zagrebu.
Ivan Andročec, rukovoditelj Službe za investicijske strategije i nove tehnologije Sektora za strategiju i razvoj Hrvatske elektroprivrede (HEP) ističe da je HEP je prije par godina napravio scenarij koji podrazumijeva usmjerenost na obnovljive izvore energije i to ono što Hrvatska ima – hidropotencijal, vjetar i sunce.
- Hidropotencijal je dobro iskorišten, a ostalo treba vidjeti gdje je optimalno ići i krećemo ulagati u sunce i vjetar. To je ciklus koji će ići u sljedećem razdoblju. Do sada su u vjetru bili aktualniji mali privatni investitori, ali sada kad su pali poticaji, tu će primat vjerojatno zauzeti veliki koji će i bez poticaja moći ulagati u takve tehnologije. Naravno, ako će biti moguće, koristi će se i bespovratna sredstva na svakom koraku. Četvrti model su kogeneracije (toplina i el. energija) koje su posebno zanimljive za velike gradove – u Zagrebu je realizirano, a kreće se u Osijek - kaže Andročec.
Iako Hrvatska trenutno nema energetsku strategiju, dodaje da je i bez nje smjer jasan jer tržište govori što treba i kamo ići.
- U konačnici je sve pitanje brojki – cijene. Strategija bi nam mogla pomoći oko pojednostavljenja procedura i regulative te da se lakše planirane investicije i ostvare. Potreban je partnerski odnos pri energetskim projektima. Hidroelektrane nisu samo energetski projekti nego je tu i zaštita od poplava, revitalizacija građevinskog zemljišta, zaštita okoliša itd. Treba vidjeti kako se to radi u Austriji i Sloveniji i sve će nam biti jasnije. Proces razvoja velikih projekta kakve su HE jer dugotrajan i složen, barem pet godina traje projektiranje i onda još dodatnih pet sama gradnja. I ako se tu stalno mijenjanju pravila igre i regulativa, onda nismo nigdje. Bitno je da sve promjene budu na nekoj kompromisnoj razini - smatra Andročec.
Naša naftna industrija INA je zadnjih 10-ak godina godišnje ulagala godišnje 1-2 milijarde kuna što ih čini jednim od najznačajnijih investitora u Hrvatskoj. Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova INA-e, pojašnjava da su i oni napravili strategiju koja uključuje sve njihove segmente – Istraživanje i razvoj, Rafinerije i marketing te Maloprodaju u što se puno ulaže.
- Planirane investicije od 4 milijarde kuna u Rafinerije i marketing, a što će se uglavnom odnositi na Rafineriju Rijeka dok će u Sisku biti industrijski centar izvrsnosti unutar naše grupe. Suradnja s državom, po pitanju investicija, oscilira, no sada smo u mirnijem razdoblju gdje možemo normalno komunicirati. No, bitno je ubrzati procedure. Za primjer, ako pri istraživanju pronađete polje koje ima kapaciteta da bude nalazište nafte ili plina. U svijetu se procedura za to napravi i polje, ako je odgovarajuće za 6-12 mjeseci, a u Hrvatskoj 3,4 ili 5 godina", ističe Glavaš koji dodaje da i INA ide u projekt obnovljivih izvora tako da očekuje da će biti ozbiljni igrač i na tom polju.
Claudio Canaccini, direktor Butan plina za Hrvatsku, BiH i Sloveniju naglašava da dekarbonizacija predstavlja veliku priliku za Hrvatsku, kako industriju, tako i čitavo društvo.
- LNG terminal na Krku je samo jedan od takvih projekata koji čini veliki korak prema dekarbonizaciji. U Hrvatskoj postoji 13 tisuća transportnih tvrtki koje su cestom prevezle 17 milijuna tona robe. Problem jačoj dekarbonizaciji je potpora države koja je nužna da bi i privatni sektor u tom segmentu mogao rasti. Bitna je proaktivnost privatnih igrača koji moraju razgovarati s državnim tijelima kojima se mora pojasniti što se želi postići i zašto je to dobro, kako za same tvrtke, tako i za društvo. Imam osjećaj da kad radim u Hrvatskoj, da nije problem u prereguliranosti sustava, već u birokraciji koja je spora i neučinkovita. Ako vam je potrebno 4-5 godina da realizirate projekt i dođete do cilja, a u međuvremenu može doći do velikih promjena regulative i pravila igre - požalio se Canaccini.
Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske konferencije Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA ističe da je bitno mijenjati percepciju društva o filozofiji investicija.
- EU fondovi nisu svrha nego sredstvo da se nešto napravi. Da se mobiliziraju neka sredstva. Tu je i zazor od privatnog kapitala - Privatni sektor će tu nešto zaraditi. To je najnormalnije da privatnici zarađuju. To im je svrha. Javni sektor je tu da pruža javne usluge, a ne da stvara profit. To je nešto što se mora promijeniti u glavama ljudi - kaže Domac.
Dodaje da je u Hrvatskoj pri izvođenju investicija veliki problem i birokracija.
- Ako imate svojeg čovjeka u sustavu, pri čemu ne mislim na ikakve kriminalne radnje, projekt realizirate, ako nemate, sve stoji i projekt se oteže ili propada. Dugoročnu suradnju koju imamo sa županijama te gradovima i općinama gdje djelujemo (Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija te Grad Zagreb) stvara povjerenje među ljudima koji odlučuju nas i sustav funkcionira. No, ako sustav ovisi o konkretnim ljudima, a ne sam o sebi, onda je on disfunkcionalan - upozorava Domac.
