Iako većina vozača i pješaka nisu ljubitelji zvučnih signala u prometu tj. 'sjedanja na trubu', Zakon o prometu na cestama nalaže kako je to od velike važnosti, a u nekim situacijama može i spasiti život.
Kako prenosi Revija HAK, od posebne je važnosti dati zvučni signal biciklistu koji se nalazi ispred vas, a kojeg planirate preteći. Iako Zakon nalaže da bi vozač automobila trebao u tim situacijama voziti opreznije, česte su situacije kada biciklisti ne signaliziraju u kojem smjeru planiraju skrenuti.
Primjer takve situacije u kojoj je vozač bio kriv dolazi s Vrhovnog suda kada je došlo do prometne nesreće jer je vozač brzinom od 65,23 kilometara na sat pokušao preteći biciklista koji je u istom trenutku naglo skrenuo lijevo bez davanja znaka rukom i bez provjere nalazi li se iza njega automobil.
- Vozač osobnog automobila mogao je očekivati nepravilno skretanje tužitelja na biciklu, pa je trebao voziti opreznije, te se nije trebao upuštati u pretjecati bicikliste ukoliko ga nije upozorio zvučnim signalom, a mogao je izbjeći nalet na biciklistu da je vozio dozvoljenom brzinom, stoji u presudi.
Osim u situaciji s biciklistima, zvučni signal poželjno je dati i kada djeca ne obrate pažnju na kretanje vozila, kao i kada ulazite u uzak zavoj ili prijevoj izvan naselja na kojima je teško mimoići se.
Zakon propisuje dužnost upotrebe zvučnog signala i kada vozite unatrag. Drugi sudionici možda ne očekuju da ćete voziti unatrag, zbog čega je osim svjetlosnog signala poželjno iskoristiti i trubu, a isto je u jednoj presudi potvrdio i Vrhovni sud:
- Prema utvrđenjima suda nadalje proizlazi, da se prometna nezgoda dogodila u krugu dvorišta Opće bolnice Bjelovar, na prometnici predviđenoj za istovremeno kretanje pješaka i vozila, u trenutku kad se tužitelj kretao prema Odjelu ortopedije uz lijevi rub kolnog prilaza iza vozila, koje je započelo vožnju unatrag, pa je tužitelj zadnjim krajem vozila oboren na pod uslijed čega je zadobio iščašenje lijevog ramena i prijelom desne natkoljenice. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja kojeg ni navodi revizije ne mogu dovesti u sumnju pravilno su nižestupanjski sudovi zaključili da ne postoji doprinos oštećenika, jer on ni na koji način svojim ponašanjem nije doprinio nastanku štetnog događaja. Naime, tužitelj je stražnjem dijelu vozila bio okrenut leđima, tako da ga nije mogao vidjeti, a vozač nije davao nikakve znakove prilikom kretanja unazad, tj. upozorenje zvučnim signalom, a širina asfaltiranog puta kojim su se kretali i pješaci i vozilo iznosila je oko 3 metra, dok je širina samog vozila iznosila oko 2 metra, stoji u presudi.
>> VIDEO Veliki redovi na Velesajmu, građani pohrlili na cijepljenje
Ne znam čemu diskriminacija vozača motornih vozila, zašto i njima ne trubiti kod pretjecanja, zašto trubiti samo biciklistima. Ah da, nije zabilježen slučaj da vozač automobila kojeg se pretjecalo nije u "istom trenutku naglo skrenuo lijevo bez davanja znaka žmigavcemm i bez provjere nalazi li se iza njega automobil. " Tako nešto čine samo biciklisti, to Vrhovni sud jako dobro zna i mudro presuđuje.