S prvim danima proljeća mnogima stižu i prvi (ovogodišnji) simptomi alergije na čestice peludi trava, korova i stabala. Idealno bi bilo izbjeći alergene, no mnogima je to nemoguća misija jer žive, rade ili svakodnevno prolaze kroz područje s većom koncentracijom sporne peludi. Lijekovi se nameću kao jedino rješenje, pa osobe alergične na čestice peludi pred rast koncentracije alergena u zraku posežu za tabletama. No, korisnici antihistaminika tako se pridružuju onima koji konzumiraju analgetike, antidepresive, antidijabetike... Svi su oni rizični vozači, jer ih lijekovi koje uzimaju da bi ublažili bolove, da im ne bi curio nos, da se ne bi gušili, bili depresivni, da ih ne bi mučila količina šećera u krvi, s druge strane, čine pospanima, usporenima, magle im vid, uzrokuju vrtoglavicu. Jasno je da u takvom stanju ne bi smjeli voziti. Ali voze.
Zabrinjavajuće nuspojave
- Lijekovi se rijetko spominju kao uzrok nesreća, iako njihove osobine ili nuspojave neizbježno utječu na sposobnost vožnje. Čak petina lijekova može utjecati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača, a prema nekim istraživanjima gotovo svaka četvrta automobilska nesreća je posredno ili neposredno povezana s korištenjem lijekova - navela je u svom radu na tu temu mag.pharm. Željka Barlović Ferenčak.
Podatke koji bi u Hrvatskoj točnije vrednovale ozbiljnost problema teško je naći, jer se vozači pod utjecajem lijekova u statistikama MUP-a vode zajedno s onima koji voze drogirani ili su, pak, u istoj kolumni s onima pod utjecajem 1,50 i više promila alkohola u organizmu. Zapravo već i to svrstavanje dovoljno govori o opasnosti vozača usporenih i uspavanih lijekovima. Drugi je dio ovog problema što svaki čovjek drukčije reagira na neki lijek. Činjenica je da lijekovi - kako oni koji se izdaju na recept, tako i oni koje možemo sami kupiti - mogu utjecati na čovjekove psihofizičke sposobnosti, pa tako utječu i na sposobnost vožnje.
No, nemaju svi jednake nuspojave na isti lijek. Neki uopće nemaju nuspojave. Djelovanje lijeka ovisi o dobi, težini, spolu osobe koja ga uzima, ali i o količini uzetoga lijeka te hrani i piću s kojim je lijek kombiniran. Dakle, nemoguće je generalizirati. Vozač bi morao - sam ili kroz razgovor s liječnikom ili ljekarnikom - realno sagledati što mu čini lijek kojeg uzima te se, ako su nuspojave zabrinjavajuće, privremeno odreći vožnje. Mnogi vozači, međutim, nisu svjesni opasnosti ili zaključuju da ih ‘sitne’ poteškoće ne bi trebale odvratiti od vožnje. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da 34% Britanaca pati od peludne groznice, od čega ih dvije trećine vozi nakon uzimanja lijeka. Pospanost nakon uzimanja lijeka doživjelo je 55% ispitanih vozača. Još ih je 35% imalo zamagljen vid.
Čitajte upozorenja
Problem je, dakle, velik, ali njegovo rješenje trebalo bi biti jednostavno - prije uzimanja lijeka pročitajte upute i savjetujte se s ljekarnikom. Nemojte voziti uočite li da lijek koji uzimate kod vas izaziva osjećaj pospanosti, vrtoglavicu, drhtavicu i slabost, osjećaj agresivnosti, mučninu, zamućen vid ili dvostruku sliku, zujanje u ušima. Vozač je zakonski i osobno odgovoran u procjeni vlastite sposobnosti upravljanja vozilom, pa mora obratiti pozornost na upozorenja koja se nalaze u uputi lijeka koji koristi.
>> Hrvatska po sigurnosti u prometu među najgorima – Zagreb najnesigurnija metropola
>> I bicikliste u vozačku školu ako već nemaju dozvolu za automobil ili motor
Po tome nitko ne bi vozio