Slovenski kolege često nam se hvale: kad je lijepo vrijeme, iz Ljubljane za čas skoknemo do Kopra na kavu, a zimi u Kranjsku Goru na skijanje, jer otkad imamo vinjete, troškovi su bitno manji. A u Hrvatskoj obrnuto. Većina onih koji često putuju s juga u Zagreb ili sa sjevera Hrvatske u Dalmaciju zbog visokih cestarina koriste državnu cestu, popularnu ličku magistralu. Nakon novih poskupljenja sigurno će i dio onih koji su dosad zbog komfora i sigurnosti bili spremni izdvojiti ozbiljan novac za autocestu, odustati i prebaciti se na državne ceste gdje će biti sve veća gužva, a samim time i sve manja sigurnost.
Autocesta koja povezuje sjever i jug Hrvatske bila je naš stoljetni san. Sada je imamo, nova je i sigurna, njome se brzo stiže od Zagreba do Splita i obratno, ali, nažalost, i prije najnovijih poskupljenja prosječni Hrvat nije si ju mogao priuštiti. Dalmatina je od iznimnog strateškog značenja za Hrvatsku, kao i turističkog, ali u uporabnom je smislu za svakodnevno korištenje građana sve beznačajnija. Prema novim cijenama, od travnja cestarina od Zagreba do Splita stoji 181 kunu, dok će u turističkoj sezoni, od 1. srpnja do 31. rujna, stajati 199 kuna. To znači da je cijena dva povratna odlaska iz Zagreba do Splita skuplja nego godišnja slovenska vinjeta. Da je godišnja slovenska vinjeta povoljna, već znaju vozači koji iz sjeverozapadne pa i zapadne Istre češće putuju u Zagreb ili obrnuto, iz Zagreba u Istru. Primjerice, ako iz Umaga putujete za Zagreb hrvatskim autocestama, cestarina će vas u jednom smjeru stajati 139 kuna (69 kuna Istarski ipsilon i 70 kuna autocesta Zagreb – Rijeka), pa će se godišnja slovenska vinjeta od 110 eura isplatiti već na trećem povratnom putu za Zagreb. Isto tako, Slovenijom se isplati putovati iz Zagreba u Umag s tjednom slovenskom vinjetom koja stoji 15 eura jer vremenski je put otprilike isti, a povratno ćete na cestarini uštedjeti čak 150 kuna, ako se vraćate u roku od sedam dana.
No, koliko možete uštedjeti vozeći se od Zagreba do Splita starom cestom, odnosno kombinirajući autocestu i staru cestu? Od Zagreba do Karlovca isplati se koristiti autocestu, jer za 19 kuna – koliko stoji ta dionica (od 1.7.2017. očekuje se poskupljenje na 20 ili 21 kunu) – uštedjet ćete oko pola sata. Iako je Stara karlovačka obnovljena, ona skoro čitavom trasom prolazi kroz naselja. Ipak, u špicama turističke sezone, kada su na autocestama gužve, preporuka je koristiti alternativne pravce, pa osim preko Jastrebarskog, iz Zagreba do Karlovca možete i preko Pisarovine. Silaskom s autoceste u Karlovcu, za one koji žele uštedjeti na cestarini slijedi klasičan put u Dalmaciju državnom cestom D1, odnosno Ličkom magistralom na Slunj, Plitvička jezera, pa Gračac i Knin do Splita. Dakle, cestarina će vas stajati 20 kuna, a za gorivo ćete na putu od 355 km morati izdvojiti – vozite li, primjerice, benzinca s prosječnom potrošnjom od 6,7 l/100 km i prema trenutnim cijenama goriva (9,65 kn/litra Eurosupera 95) – još 230 kuna pa ukupan trošak iznosi 250 kuna. Ali, teško se može doći za manje od 5 i pol sati, a uz polusatnu stanku za kavu treba računati na minimalno šest sati.
Dakako, ako vam se ne žuri, ušteđeni novac od cestarine možete potrošiti na ručak u jednom od sve brojnijih restorana uz ličku magistralu koji su gradnjom autoceste prije desetak godina ostali u zapećku, a postupnim poskupljenjima opet oživljavaju. Tako se uz Ličku magistralu kao u dobra stara vremena ponovno “vrti” sve više janjaca i odojaka, a i lokalno stanovništvo jedne od najsiromašnijih hrvatskih regija može računati na nešto bolju zaradu od ugostiteljstva i prodaje autohtonih proizvoda poput ličkog sira. Dakako, putujete li starom cestom, možete isplanirati i dulji izlet na putu, poput posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera ili slikovitim Rastokama gdje možete uživati u slapovima rijeke Slunjčice koja se u predgrađu Slunja ulijeva u Koranu. Ako, pak, cijelim putem idete državnom cestom D1, pa i od Zagreba do Karlovca, uz potrošnju od 6,5 litara na 100 km, za benzin ćete na putu od 367 kilometara potrošiti 230 kuna. Cestarine nema, a budući da se starom cestom teško može stići za manje od šest sati neminovno ćete se morati odmoriti i barem popiti kavu.
Putovanje autocestom svakako je brže i sigurnije, ali sama cestarina od Zagreba do Splita od 1. srpnja stajat će 199 kuna. Kada tome pribrojimo trošak za gorivo od 296 kuna uz nešto veću prosječnu potrošnju od 7,5 l/100 km benzina, ali i nešto veću kilometražu jer autocestom od Zagreba do Splita ima 410 kilometara, ispada da u jednom smjeru ta komocija stoji 495 kuna. Previše, pa stoga ne čude sve veće gužve na državnoj cesti D1, a nakon dodatnog ljetnog poskupljenja bit će još veće. Nažalost, s većim brojem vozila na Ličkoj magistrali povećava se opasnost od prometnih nesreća i smanjuje sigurnost. Stoga, svi koji putujete starom cestom, imajte na umu da je sigurnost vas, vaših suputnika i svih drugih u prometu najvažnija, a brzina putovanja manje bitna. Ne zaboravite ni na policijske radare uz cestu.
Za hrvatske građane pa i državljane uvest godišnju vinjetu 700 kuna za strance 7, 15 i 30 dana po cijeni 125 250 i 350 kuna i imat će mo manju zaradu ali autocesta neće zjapit prazna.