Na hrvatskim se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodilo 32.455 prometnih nesreća godišnje. U 31,8 posto nesreća stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradalo 14.176 osoba. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 19,1 posto osoba, dok je 2,2 posto osoba godišnje pogibalo, što je prosječno godišnje 320 osoba. Prometne su nesreće i nadalje ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Najviše su ugrožena djeca, mladi ljudi i druge najugroženije skupine - biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi.
MUP je analizirao pola stoljeća sigurnosti na našim cestama, pola stoljeća nesreća, stradavanja, pogibija te nastojanja da se te brojke smanje. Jedan od bitnih pokazatelja sigurnosti cestovnog prometa broj je poginulih osoba na sto tisuća stanovnika neke zemlje. U proteklih je pola stoljeća uočljiv porast broja poginulih na hrvatskim cestama do 1979. godine kad je zabilježeno 1605 poginulih. To je bila stopa od 34 poginula na sto tisuća stanovnika. Danas je taj broj smanjen na 7,5 poginulih na sto tisuća stanovnika.
- Samo u najrazvijenijim europskim zemljama, koje znatno više ulažu u sigurnost cestovnog prometa, danas se ta stopa kreće oko četvero poginulih – navode iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Upečatljivo najviše prometnih nesreća u Hrvatskoj se dogodio 2003. godine – čak 92.102. Slijedi 2002. godina s 86.611 nesreća te 2001. godina u kojoj se dogodilo 81.911 prometnih nezgoda. Iako je broj stradalih u prometu i u tom razdoblju bio jako velik, u navedene tri godine on je bio dosta ispod već spomenute rekordne 1979. godine s 1605 poginulih, kada su se na hrvatskim cestama dogodile 40.504 prometne nezgode.
U godini s najviše nesreća u proteklih pola stoljeća, 2003., u cestovnom je prometu poginula 701 osoba, a 26.153 su ozlijeđene. Prije 50 godina, 1972., na našim su cestama u 51.715 nesreća poginule 1444 osobe, te ih je 15.530 ozlijeđenih. Ukupno su u proteklih pola stoljeća u Hrvatskoj u cestovnom prometu u 2.587.672 nezgode poginule 42.903 osobe, a 878.724 su ozlijeđene. Razumljiv je velik broj nesreća i poginulih u prometu prije više desetljeća – automobili su tada bili nesigurniji, tehnološki manje napredni, a njihovi vozači puno manje osviješteni o potencijalnim opasnostima koje vožnja donosi. No, što se događalo 2003. godine, zašto ljudi ginu danas? Detaljnu analizu donosimo u najnovijem broju magazina AutoStyle gdje možete pročitati i mogu li nam novi sigurnosni sustavi pomoći da pobijedimo taj crni trend. Novi AutoStyle otkriva i kada će automobili ponovno u normalnom ritmu stizati na tržište te jesu li iz ponude potpuno nestali najjeftiniji automobili, oni s cijenom nižom od 100.000 kuna. Hoće li taj jaz popuniti kineski automobili povoljnije cijene? Mogu li moderni benzinci odzivom i potrošnjom biti dostojna zamjena dizelašima? Provjerite sutra u magazinu AutoStyle.
