Dobar dio vozača ostao je iznenađen nedavnom najavom o promjeni načina označavanja vrsta goriva na svim benzinskim crpkama, a zatim i provođenjem te odluke na hrvatskim, ali i drugim europskim cestama. O čemu se zapravo radi? Kako što smo već mogli zaključiti prilikom točenja goriva, bez obzira na to o tome o kojoj se naftnoj kompaniji i kojem točno gorivu radilo, za veliku većinu krajnjih korisnika u praksi nema nikakvih bitnih razlika.
Do čitave operacije zamjene došlo je zahvaljujući direktivi Europske unije kojom se definira infrastruktura za alternativna goriva na teritoriju svih zemalja članica. No, osim u njima, odmah treba napomenuti, isto novo označavanje prihvatile su još neke zemlje, konkretno Norveška, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Srbija, Makedonija i Turska, a pretpostavlja se da će to, unatoč pokretanju postupka razilaženja s Europsko unijom, učiniti i Ujedinjeno Kraljevstvo. To bi u svakom slučaju bilo logično, budući da se nove oznake ne nalaze samo na mjernim uređajima i samim pištoljima za istakanje goriva na crpkama nego i na svim novim vozilima i pripadajućim im priručnicima, uključujući osobne automobile, ali i mopede, motocikle, tricikle, kvadricikle, laka i teška gospodarska vozila i autobuse.
Oznake, inače, prikazuju postotni udio biogoriva u benzinskom ili dizelskom gorivu odnosno točnu vrstu plinskog goriva. Za početak, upravo prema spomenutoj podjeli najvažnije je razlikovati tri geometrijska oblika namijenjena svakom od njih.
Kružnica, tako, služi za označavanje benzinskog goriva, a slovno-brojčana kombinacija u njoj (primjerice E5, E10, E85) upozorava da najveći udio etanola u konkretnom gorivu iznosi 5, 10 odnosno 85 posto.
Ovo je 10 najružnijih automobila svih vremena:
Kvadrat je istom analogijom rezerviran za označavanje dizelskih goriva i udio biogoriva odnosno metilnog estera masnih kiselina u njima (B7, B10) ili dizelskog goriva koje nije dobiveno iz sirove nafte, nego je sintetičkog porijekla (XTL).
I kod jednog i kod drugog goriva za većinu se vozača neće promijeniti ništa, s tim dok vlasnici starijih vozila koji nisu sigurni koliko biogoriva njihov automobil podnosi (etanol, primjerice, može nagrizati gumene, plastične i aluminijske dijelove...) trebaju provjeriti koja od njih mogu sigurno točiti. No problema doista ne bi trebalo biti, tim više što se ne mijenja gorivo, nego samo označavanje, a E5 je ionako daleko najzastupljeniji na hrvatskim pumpama.
Što se plinovitih goriva tiče, oznake na njima još su jednostavnije od spomenutih, Osnovni simbol za njih je romb, a slovne oznake u njemu mogu bili LPG (ukapljeni naftni plin), LNG (ukapljeni prirodni plin), CNG (stlačeni prirodni plin) ili H2 (vodik).
Sve u svemu, od samih oznaka na pištoljima na benzinskim crpkama vozače bi možda više trebale interesirati one brojčane, kunske oznake na totemima i mjeračima za istakanje goriva, jer su one u posljednje vrijeme sve češće u uzlaznom trendu.
Pogledajte video najgore parkiranih auta na hrvatskim cestama:
