MUP-ova statistika naizgled je pozitivna – od siječnja do kolovoza na hrvatskim je prometnicama počinjeno čak 3975 prekršaja manje nego u istom razdoblju prošle godine (482.027 naspram 486.002). Pažljivije proučavanje svih vrsta prekršaja, međutim, otkriva zabrinjavajući rastući trend divljanja i arogancije vozača na hrvatskim prometnicama.
Među brojnim negativnim trendovima koji su u porastu ističu se korištenje mobitela za vrijeme vožnje (27.556 prekršaja, odnosno 9,9 posto više nego 2017.), nevezivanje sigurnosnog pojasa (59.176 prekršaja, odnosno 10,0 posto više), upravljanje vozilom kad je vozačka dozvola oduzeta (2396 prekršaja, 9,8 posto više), neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo (8636 prekršaja, 7,0 posto više) i vožnja bez položenog vozačkog ispita (5239 prekršaja, 5,7 posto više). Nažalost, u porastu su i slučajevi upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola (25.419 prekršaja, 4,7 posto više nego 2017.), no još više zapanjuje broj vozača koji se odbijaju podvrgnuti alkotestu ili liječničkom pregledu (2003 prekršaja, odnosno čak 56,7 posto više).
Ono što zaista ostavlja bez riječi statistika je prekršaja vezanih uz prekoračenja dopuštenih brzinskih ograničenja. Ne toliko zbog blagog porasta njihova broja (189.614 prekršaja, odnosno 0,2 posto više u odnosu na 2017.), već zbog porasta pojedinih vrsta prekršaja. Primjerice, iako je pao broj prekršaja u naselju s više od 50 km/h većom brzinom od dopuštene (‘samo’ 802 prekršaja, odnosno 14,2 posto manje nego prošle godine), kao i onima s prekoračenjem dopuštene brzine u naselju za 30-50 km/h (13.135 prekršaja, 2,4 posto manje), u dramatičnom su porastu prekršaji izvan naselja s više od 50 km/h većom brzinom od dopuštene (2020 prekršaja, odnosno čak 27,5 posto više)! Osim toga, značajan je broj vozača koji se na javnim prometnicama usuđuje isprobati brzinski limit vlastitog vozila (244 prekršaja, odnosno 10,4 posto više).
Unatoč padu prekršaja vezanih uz drastična prekoračenja brzine u naseljima, gdje je ograničenje 50 km/h, novinske stranice i portale još uvijek povremeno pune vijesti o neslavnim rekorderima, odnosno prekršajima koji spadaju upravo u tu kategoriju. Početkom kolovoza, primjerice, zabilježen je “rekordni” prekršaj u Zadarskoj županiji, kad je jedan vozač uhvaćen kako u naseljenom mjestu juri čak 223 km/h, odnosno čak 173 km/h više od dopuštene. Za taj mu je neshvatljiv prekršaj izrečena po mnogima nedovoljno stroga kazna od 6000 kuna i zabrana vožnje na tri mjeseca.
Nedugo potom, u Zagrebu je, također zbog prekomjerne brzine, došlo do tragične prometne nesreće u kojoj su život izgubile dvije osobe. Unatoč naporima policije da spriječi takve stravične događaje, očito ima još puno posla prije nego što se kultura vožnje i navike vozača promijene nabolje. U spomenutoj statistici koju smo dobili od MUP-a ima i nekih pozitivnih pokazatelja koji upućuju na to da ta promjena kulture i navika nije nemoguća. U padu su, primjerice, slučajevi prolaska kroz crveno svjetlo (3193 prekršaja, odnosno 11,9 posto manje nego 2017.), a manje je i nepropisnog pretjecanja i obilaženja (1893 prekršaja, odnosno 10,9 posto manje), kao i oduzimanja prednosti prolaska (194 prekršaja, 17,8 posto manje).
Nadalje, vozači su očito ljubazniji prema pješacima na “zebrama” (4015 prekršaja, 10,1 posto manje), a u padu su i kazne za nepropisno parkiranje (31.111 prekršaja, odnosno 6,5 posto manje). Drugim riječima, statistika prekršaja za prve dvije trećine godine nudi i nekoliko pozitivnih trendova, no oni negativni otkrivaju da je do sigurnijeg prometa na hrvatskim cestama pred svima nama još dug put.
Pogledajte video o tome koliko vrijede vozačke dozvole i kada ih trebate zamijeniti:
Većinu rade pripadnici visokih kasti a njih se ne dira