Europska Unija odlučna je u namjeri da postepeno smanji emisiju stakleničkih plinova koji nastaju upotrebom tradicionalnih, fosilnih goriva u prometu, te poboljša kvalitetu zraka, a samim time i zdravlje svojih stanovnika. Kako svakodnevni promet čini trećinu potrošnje fosilnih goriva, prelazak na čista i ekološki prihvatljivija goriva postao je prioritet u postizanju tog cilja. Osim što će pozitivno utjecati na zaštitu prirode i okoliša, dodatne beneficije osjetiti će i gospodarstvo kroz buduće plinsko poslovanje.
Unija i sve njene članice obvezale su se do 2050. drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 posto do 95 posto u odnosu na vrijednosti iz 1990., što u najvećoj mjeri nastoje realizirati kroz dekarbonizaciju prometa napuštanjem potrošnje fosilnih goriva i ubrzanim prelaskom na prihvatljivija rješenja poput prirodnog plina. U skladu s Direktivom 2014/97/EU o stvaranju infrastrukture za alternativna goriva, na području nekih članica EU već su ostvareni značajni rezultati za ekologiju, te su potvrda dobrog smjera koji dugoročno osigurava povrat investicija, koje su dijelom osigurane i raznim državnim poticajima.
Prirodni plin je zbog svojih energetskih svojstava i niske emisije štetnih plinova podržan kao strateška alternativa nafti i usvojen strateškim dokumentom Clean Power for Transport (CPT). Direktiva također obvezuje sve zemlje članice da donesu akcijske planove uspostave i umrežavanja infrastrukture slijedeći „Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture alternativnih goriva“. EU želi postati svjetski lider u smanjenju stakleničkih plinova i dekarbonizaciji prometa, što je prilika da europski proizvođači vozila kao i proizvođači dijelova te distributeri goriva, postanu međunarodno konkurentniji u svim vrstama prometa. Ta sinergija će potaknuti ekonomski rast država članica EU i stvoriti nova radna mjesta, usprkos činjenici da je fokus tržišta na električnim vozilima. Privući nove privatne investicije i stvoriti potpuno novo tržište postaje prioritet pa prirodni plin ima potencijal i dobre šanse za snažan rast. Sve zemlje članice Unije obvezale su se izgraditi mrežu punionica za teška transportna vozila do 2030., a investicije se mogu realizirati u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uz financijsku potporu INEA-e, Izvršne agencije za inovacije i mreže.
Postojeća europska infrastruktura plinovoda već omogućuje opskrbu prirodnim plinom na cijelom području EU-a i trenutačno u potpunosti zadovoljava značajan broj korisnika. Od takve infrastrukture i promet može imati značajne koristi, jer vozila pogonjena na prirodni plin koriste istu vrstu plina koju koriste kućanstva i gospodarstvenici pa se punionice plina za CNG vozila bez puno troška i prerade lako mogu spojiti na već postojeću mrežu plinovoda. Također, prirodni plin za razliku od naftnih derivata ne treba nikakve posebne tankove za skladištenje jer je već pohranjen u samom plinovodu kojeg svi koristimo, što dodatno pojeftinjuje i pojednostavljuje cijelu investiciju.
EU trenutno ima više od 3300 CNG punionica namijenjenih osobnim vozilima i prijevoznicima, ali s očekivanim rastom vozila na prirodni plin, njihov će broj uskoro višestruko narasti. Poticaje za gradnju CNG punionica moguće je dobiti kroz europski program TEN-T, Transeuropsku mrežu prometnica, koji je s 2 milijuna eura već sufinancirao projekte izgradnje mreže CNG punionica. Također će ponuditi rješenja za ubrzanje razvoja tržišta CNG i LNG infrastrukture uz prometnice u regijama u kojima je udaljenost između urbanih sredina i distribucijskih mreža plina prevelika ili gdje takva mreža ne postoji, što je svakako pozitivno za slabije razvijene dijelove zemalja članica EU.
EU će i dalje nastaviti stimulirati razvoj CNG i LNG punionica ozbiljnim subvencijama jer je njihov razvoj u skladu s potrebama država članicama zacrtanim u Direktivi za infrastrukturu alternativnih goriva 2014/94/EU, što čini povrat investicija vrlo izvjesnim. Republika Hrvatska nažalost još uvijek nema poticajnih mjera niti odobrava investicijske kredite, a ne primjenjuje niti vlastiti Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/16) koji je na snazi od 29.12.2016. i vezan uz Direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 94/14 EU. Kako nam je u cilju ispuniti odredbe Europske Unije da do 2030. minimalno 14% svih vozila u prometu vozi na alternativna goriva, vrijeme je da se okrenemo plinu i „priključimo“ ostatku Europe.
Sadržaj omogućio GPZ
