Koliko god život u ubranim sredinama ima prednosti, toliko broji i mana. Jedna od njih je nemogućnost uzgoja vlastitog voća i povrća jer mnogo građana živi u malim stanovima u skučenim naseljima gdje su boravak u prirodi i posjedovanje vrta postali luksuz koji si tek rijetki mogu priuštiti. Ako uzmemo u obzir činjenicu da za potpuno postizanje well-beinga trebamo provesti minimalno 120 minuta tjedno u prirodi i redovito konzumirati svježe voće i povrće, navike stanovnika urbanih sredina mogu postati ozbiljna prijetnja zdravlju.
Jedan od koncepata koji lokalnoj zajednici omogućuje povratak prirodi, pozitivno utječe na bioraznolikost, ima edukativnu svrhu, pridonosi ublažavanju posljedica klimatskih promjena te, još i k tome, promiče održivost je ideja javnih voćnjaka. Riječ je o prirodnim oazama u gusto naseljenim urbanim područjima gdje građani mogu sami brati i konzumirati svježe voće i povrće, potpuno besplatno.
Javni voćnjaci nisu novost u svijetu, skandinavski ih gradovi prakticiraju već godinama. Koncept je posebno prisutan u Danskoj, zahvaljujući Reneu Redzepiju, predstavniku Nove nordijske kuhinje, koji je proglašen najboljim svjetskim chefom te je u svom radu fokusiran na gastro specijalitete pripremljene od lokalnih namirnica koje su uzgojene na tradicionalan način.
Urbani voćnjak u Velikoj Gorici
Inspiriran uspješnim primjerima urbanog vrtlarstva u Danskoj, JYSK je odlučio podržati sadnju urbanog voćnjaka u Velikoj Gorici gdje je ovog mjeseca predstavljen prvi javni urbani voćnjak u Hrvatskoj, smješten u dvorištu velikogoričke Osnovne škole Nikole Hribara.
Rezultat je to suradnje s Gradom Velika Gorica, a u projekt su se, uz školu, uključili i Urbani šumari.
Velikogorički javni urbani voćnjak imat će 94 sadnica 19 starih sorti voćki, poput duda, lijeske, borovnice, jabuke, kupine, maline, ogrozda, smokve i trešnje. Ovog proljeća bit će zasađeno 48 sadnica, dok će se na jesen, s obzirom na to da zahtijevaju drugačije vremenske preduvjete, zasaditi preostalih 46. U voćnjak će građani moći slobodno ući i isto tako će moći slobodno ubirati voćke, a o njegovom održavanju brinut će VG komunalac. Radi se o permakulturnom voćnjaku, što znači da su nasadi dizajnirani na način koji se vodi principima održivosti.
„Ponosni smo što smo dio ovog vrijednog projekta koji promiče održivost i unaprjeđuje javne gradske prostore. Naši ciljevi su stvaranje ugodnog okruženja, podržavanje bioraznolikosti, pozitivan utjecaj na klimu i konkretna korist za lokalne stanovnike.
Voćnjak nije samo mjesto gdje će se moći ubrati svježe voće, već će biti i platforma za edukaciju budućih generacija o važnosti očuvanja okoliša“, izjavila je JYSK Country Director, Vesna Kukić Lončarić.
Prirodne oaze
Urbani voćnjaci stvaraju prirodne oaze u gusto naseljenim urbanim područjima i sve su češća praksa u europskim gradovima, dobar su primjer integracije prirodnih resursa u urbanu sredinu.
Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar, istaknuo je: „Ovaj je projekt odličan primjer suradnje s ciljem unaprjeđenja javnih prostora i dobrobiti naše zajednice. Kao Grad smo prije nekoliko godina pokrenuli projekt gradskih vrtova, a sada ćemo dobiti i gradski voćnjak. Građani Velike Gorice će zahvaljujući ovom projektu imati pristup svježem voću, a voćnjak će, nadamo se, postati omiljeno mjesto susreta i aktivnosti za naše građane svih dobnih skupina.“
Podršku ovom projektu pružilo je i Veleposlanstvo Kraljevine Danske, a na sadnji je sudjelovao i izaslanik Veleposlanika Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj, glavni tajnik Veleposlanstva, g. Milan Kristoffer Jha.
Dvorište osnovne škole odabrano je kao lokacija voćnjaka zbog lake dostupnosti svim građanima, a pruža i edukativnu priliku za učenike škole. Za odabir voćki i stručno savjetovanje zadužen je tim Urbanih šumara. Kroz primjenu principa permakulture, odabir starih i otpornih sorti koje zahtijevaju minimalno održavanje, voćnjak bi trebao biti održiviji i generacijama služiti Velikogoričanima.
Sadržaj omogućio JYSK.
