Sve uredbe koje će operacionalizirati Zakon o turizmu još nisu donesene, ali nova pravila igre neke su iznajmljivače već istjerala iz sive zone. U strahu od mogućih ograničenja broja novih apartmana u nadolazećem razdoblju, mnogi su se požurili registrirati svoje objekte, a među njima i podosta onih koji već iznajmljuju na crno.
– Lani je u jednom trenutku, usred ljeta, čak 60 posto prijavljenih u privatnom smještaju bilo u nekomercijalnom smještaju, privatnim apartmanima i kućama za odmor koje se službeno ne iznajmljuju. Evo, na primjeru Pule, pouzdano znam da se na crno iznajmljuju praktički cijele zgrade, novogradnja, četverokatnice s po 30-40 stanova. Ljeti ispred budu parkirani isti automobili njemačkih, slovenskih i drugih stranih registracija, a onda nakon dva tjedna nove registracije. Teoretski, moguće je da netko ima toliko prijatelja i rođaka, ali nije realno da bi netko tri mjeseca plaćao struju i druge troškove čak i za stvarnu familiju i prijatelje a da im ne naplati noćenje – kaže Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istre, i dodaje da te zgrade zimi pa i sada gleda potpuno prazne.
O registraciji apartmana za iznajmljivanje turistima mnogi su počeli razmišljati već s prvim najavama donošenja Zakona o turizmu, koji bi, među ostalim, trebao obuzdati apartmanizaciju obale, a u posljednjih godinu dana za tu je djelatnost registrirano nešto više od 8000 novih objekata. Sredinom travnja prošle godine tako su se, piše u eVisitoru, iznajmljivanjem bavili domaćini u 108.952 objekata obiteljskog smještaja, sada u 117.062 objekata, a turizam je u tih godinu dana postao “bogatiji” za oko 32.000 kreveta za iznajmljivanje u privatnom smještaju. Do ljeta će ta brojka, kako se očekuje, rasti i premašiti ukupno 639.346 kreveta u domaćinstvima trenutačno registriranih za iznajmljivanje.
Recimo, lani 15. srpnja bilo ih je oko šest tisuća više nego sada. Dosad je rekordna godina po broju novoprijavljenih privatnih apartmana i kuća za odmor bila 2017., kada se na tržištu našlo novih 49.668 kreveta za iznajmljivanje. I iduća je godina bila natprosječna po rastućem kapacitetu privatnog smještaja za najam s 48.609 novih kreveta, dok ih je 2019. registrirano još 28.000. Korona je nakratko zaustavila bujanje privatnog smještaja, da bi se prošle i pretprošle godine broj uvećao za ukupno 50.296 turističkih ležaja. Hoće li ova godina donijeti novi neslavni rekord, znat ćemo, kao što rekosmo, u ljetnoj špici, ali već je dugo jasno da bujajući privatni smještaj, što regularni što tzv. nekomercijalni, unosi ozbiljan disbalans u hrvatsku turističku ponudu.
POVEZANI ČLANCI:
Naime, naša zemlja goste dočekuje s nešto više od 1,23 milijuna turističkih kreveta, od čega ih je u hotelima, koji su kralježnica turizma i motor željenog produljenja sezone, svega 180.000. Slika je još dramatičnija kad se pribroje tzv. nekomercijalni kreveti u vikendicama i stanovima za odmor, kojih je trenutačno oko 654.000 i u kojima bar jednim dijelom spavaju gosti pod sasvim komercijalnim uvjetima, uz plaćena noćenja. Pri tome je neravnoteža u korist privatnog smještaja sve veća.
Dok je u odnosu na posljednju pretpandemijsku godinu, 2019., broj kreveta u hotelima narastao za skromnih pet tisuća, u “cimerfraju” ih je, zbog odjava djelatnosti u dvije pandemijske sezone, više za “samo” 13.000. Najveći bum, neometen koronom, dogodio se u nekomercijalnom smještaju, apartmanima i kućama za odmor čiji se vlasnici službeno ne bave iznajmljivanjem: kreveta je čak 160.000 više nego spomenute 2019.
VIDEO Pogledajte kako izgleda dvorac u kojem živi Dragana Mirković
Hrvatska ne može biti uspješna država jer njeni građani uvijek razmišljaju kako prevariti državu a ne kako poštivati propise. To ne znači da građani trebaju pomagati općem dobru, nego da ostvaruju svoje interese poštujući pravila. Onda bi svima bilo bolje. Tako rade Danci i ostali zapadnjaci. Nisu oni ništa pametniji od nas, ali su disciplinirani.