Titov sef u Narodnoj banci Srbije 31 godinu čuvao je tajnu što je u njemu od osobnih stvari Josipa Broza Tita, prema odluci Predsjedništva SFRJ, deponirano poslije njegove smrti. Kada je prošlog tjedna državna komisija otvorila sef, počela su nagađanja što se u njemu nalazi. Beogradski dnevni list Danas otkriva sadržaj sefa, a prema popisu koji je predočen Predsjedništvu.
Danas podsjeća da je na sjednici Predsjedništva SFRJ, koja je održana 30. ožujka 1982. godine, tadašnji generalni tajnik general Ivan Dolinčar upoznao članove Predsjedništva o pitanjima vezanim za ostavštinu Josipa Broza. Tada je zaključeno da se zlato deponira u sef Narodne banke kao i da se „imovina za koju je utvrđeno da je pripadala obitelji Karađorđević preda na raspolaganje Narodnoj banci Jugoslavije“. Istodobno je banci naloženo da uz angažiranje stručnjaka treba ocijeniti koji predmeti iz ove imovine imaju posebnu umjetničku ili povijesnu vrijednost radi predaje odgovarajućim muzejskim institucijama u SFRJ. Na istoj sjednici odlučeno je i da se neki Titovi predmeti prodaju na aukciji dok je dio uključen i u zlatne rezerve države. Pretpostavlja se i da je radi toga moguće da je veliki broj dragocjenosti Josipa Broza i obitelji Karađorđević nestao.
Između ostaloga NBJ predano je zlato u polugama i prahu, različiti zlatnici, predmeti od zlata, brilijanata i dijamanata, odlikovanja, numizmatički novac, devize… Dinarska sredstva u gotovini pronađena u Memorijalnom centru, a koja su pripadala Josipu Brozu Titu, u iznosu od 2,149.589,80 dinara stavljena su na štednu knjižicu tako da zajedno sa sredstvima (od autorskih prava i drugih ušteda) koja su se već nalazila na knjižici iznose ukupno 4,933.715,85 dinara. Devizna sredstva na deviznom računu iznose 5.700,49 DM. U informaciji je izričito navedeno da su odlikovanja, spomen-plakete (zlatne i ostale), razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unesene u Narodnu banku Srbije. Sve što se tiče ovih predmeta dogodilo se u razdoblju od kraja ožujka do kraja lipnja 1982. godine, kada su svi predmeti preneseni u Narodnu banku Jugoslavije i pohranjeni u sefove. Dodatni problem bila je i ostavinska rasprava koja se očekivala, a u kojoj nasljednici nisu bili jedinstveni. Nasljednici Josipa Broza Tita u više navrata proteklih godina upozoravali su na nelogičnosti oko Titove ostavštine, ali i da nedostaje velik broj vrijednih predmeta koji su bili u vlasništvu doživotnog predsjednika SFRJ.
Zadnji u nizu takvih navoda poslala je Jovanka Broz koja je tvrdila da je nakon provale u kuću u kojoj već godinama živi nestao velik broj vrijednih predmeta, ali i da su 80-ih godina u više navrata u kuću dolazili dužnosnici države i odnosili razne Titove predmete.
Narodnoj banci Jugoslavije predano je:
a) zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29,366 kilograma
b) zlatnici (veliki i mali), ukupno 2663 komada
c) predmeti od zlata, brilijanata i dijamanata koji su pripadali obitelji Karađorđević, ukupno 149 komada
d) predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su poslije rata uzeti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zaplijenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad
e) numizmatički novac veće vrijednosti, ukupno 1271 komad
f) odlikovanja koja su pripadala obitelji Karađorđević, 13 komada
g) posuđe od srebra i srebra s pozlatom, ukupno 18 kompleta
h) ostali predmeti manje vrijednosti (dugmad za manžete, kutije za cigarete, medaljoni, privjesci, značke i dr.), ukupno 83 komada
i) devizna sredstva u gotovini: 26.219 USA $, 36.000 DM i 2200 danskih kruna.
>> Titovi sefovi: Jedanaest vreća sa zlatom, nakitom i zadnjim plaćama
